pandemijska sjetva avaz
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 19, 2021 @ 16:20
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Žitarice su nekada bile prva, zatim druga, pa treća kultura, a kada ovih dana prođete cestama juga Hercegovine, žito je gotovo nestalo.

NER FIT

Među rijetkima koji od žita nisu odustali Poljoprivredna je zadruga “Matica” iz čapljinskoga naselja Višići.

Oko dva hektara

  • Ovdje je posijano oko dva hektara, ove smo ga godine ponovno zasijali, s tim da je uočljivo kako je žita puno manje, kako na području Višićke kasete, tako i šire. Primjetno je veliko smanjenje posijanih površina čak i u plodoredu – kaže Marijan Brajković, direktor Zadruge.
  • Kompleksna gnojiva poskupjela su 100 posto, a kada govorimo o dušičnim, ona su poskupjela 300 posto od uobičajene cijene koja je bila dulji niz godina. Enormno povećanje troškova mineralnih gnojiva po meni je glavni razlog zašto je dosta ljudi odustalo od sjetve. Proteklih godina sijalo se više manjih parcela od dulum, dva, tri, a sada je to nemoguće vidjeti. Slikovito, u novcu – ako uzmemo kao mjeru sjetvu na površini od jednog hektara, lani je ulog bio oko 1000 KM, dok je na istoj površini prije desetak dana cijena prešla 2000 KM po ha. To je ogromno povećanjem, opterećenje u proizvodnji i neizvjesno je kakva će biti žetva. Naši ljudi žito proizvode gotovo isključivo za osobne potrebe, ali od cjenovnog udara nisu izuzeti ni proizvođači žita u regiji. Toliko povećanje cijene mineralnog gnojiva, cijena goriva i svih ostalih imputa koji ulaze u sam proces sjetve nije normalno i dovest će do povećanja svih drugih cijena. To je već primjetno, kod nekih pekarskih proizvoda cijene su narasle i do 30 posto. Zbog svega toga neizvjesno je što će se događati u idućoj sezoni – kaže Brajković.
  • Prosječni proizvođač u regiji s prosječnom proizvodnjom u smislu površine troši možda stotinjak tona mineralnog gnojiva, pa možemo samo zamisliti o kolikom povećanju cijene proizvodnje se tu radi. Brojne nedoumice Nedoumica je kako će reagirati sami proizvođači, hoće li uopće prehranjivati dušičnim gnojivima, što će se onda izravno odraziti na prinose. Prošle jeseni stvari sa sjetvom žitarica spasili su poticaji, ove se o tome nije govorilo – dodaje.

Na čapljinskom području, zahvaljujući Farmi krava MI “Šišović” koja na svom imanju u Višićima redovito sije nekoliko desetaka hektara, stanje je još i dobro u odnosu na ostale gradove/općine juga Hercegovine Ljubuški, Stolac, Neum i Ravno, piše Večernji list BiH.

Tekst se nastavlja nakon reklame

LIDER