Život na komad u Bosni i Hercegovini

Alija Muhović svakog jutra dolazi iz Goražda na lokalnu sarajevsku pijacu gdje već godinama prodaje voće i povrće. U podne, kada smo ga posjetili, pijaca je već bila poluprazna jer posao slabo ide. Dadžbine visoke, a kupaca malo.

“Kupi jednu glavicu luka ili dvije ili tri, evo ja mu kažem pola marke, on meni ‘e to mi je skupo’. Kupi luka onoga što uzimao kilo, sad uzme tristo grama. Tako je i sa mojim grahovima, a ja ti garantujem da je domaće, ali njemu skupo. Veliki pad se osjeća, stoposto. Kad znam da sam ja u ovo doba godine duplo više pazarivao na ovom stolu, a sada tanko”, kaže Alija.

Slično nam je kazala i Zumra Arnautović iz Visokog. Nekada radnica, danas u poljoprivredi.

“U Visokom je katastrofa, ovde opet nešto se proda. Hoće dvije perkle luke dadneš, šta ćeš, koliko ko hoće tako dadneš”.

Jel Vam se nedavno desilo da vam je neko tražio vreću krompira?

“Nije, nije. To je bilo jesenas za zimnicu, a sad evo prodam pet kila nisam od jutros prodala”, kaže Zumra Arnautović.

Kupovina po komad na pijacama u BiH odavno je postala svakodnevica. Prosječna primanja jedva mogu pokriti ono najosnovnije, hranu, režije, lijekove. Radnici ugašenih ili firmi u procesu gašenja, često su i bez toga, no prežvjeti se mora.

Prosječne neto plata u BiH iznosi 846 maraka, potrošačka korpa oko 1.870 KM. Više od 70 posto zaposlenih u BiH prima platu nižu od prosječne.

Istraživanja UNDP-a iz prošle godine pokazuju da svaki šesti stanovnik BiH živi sa iznosom od 3 do pet maraka dnevno, a ispod apsolutne linije siromaštva 27 posto stanovništva.

“Svaka realna analiza pokazuje da je stanje sa siromaštvom, koje će proizvesti socijalnu napetost iako će odgovarati svim mogućnostima političkih manipulacija, na nacionalnim osnovama – desničarskm, jeste alarmantno”, kaže Žarko Papić, profesro na Ekonomskom fakultetu i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI).

BiH se nalazi u samom vrhu Evrope i regiona i po pitanju ekonomske nejednakosti stanovništva. Srednja klasa koja se danas definira kao skupina ljudi koja ima stabilne prihode, postali su budžetski zaposlenici kojih ima oko 250.000. U BiH, s druge strane postoji i značajan broj bogatih ljudi.

“Oko 20 posto ljudi u BiH živi na granici ili ispod praga siromaštava.To je svaki peti stanovnik sa 250 maraka potrošnje mjesečno. No analize potrošnje pokazuju da postoji i visoka klasa koja troši iznad 10.000 KM mjesečno. Ona je značajna, oko 15 posto stanovništva”, kaže ekonomski stručnjak Zlatko Hurtić.

U centrima poput Sarajeva ili Banjaluke ipak se bolje živi, no to nije realna slika BiH u kojoj čak i kupovina na komad postaje luksuzom.

N1