pixabay maske sunce
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Posljednjih godinu dana, svjedoci smo jednog neouobičajenog i posve drugačijeg načina života. Uzrok tome jeste pandemija izazvana virusom COVID-19. Neosporno je da je pandemija za kratko vrijeme utjecala na gotovo sve sfere naših života.

Sa našim sagovornicima razgovarali smo o tome kako i na koji način je pandemija utjecala na ekonomiju i obrazovanje.

Rast farmaceutske i industrije informacionih tehnologija

Određene su privredne djelatnosti prinudno reducirale obim svojih operacija zbog novonastalih uslova poslovanja, ali s druge strane stvorio se prostor za rast drugih djelatnosti kao što je farmaceutska i industrija informacionih tehnologija.

“Ovdje se i manifestuje ključna razlika između tržišta rada u odnosu na druge tipove tržišta, jer je isto u određenim segmentima rigidnije iz razloga što nije moguće zaposlenike koji su ostali bez posla u jednom sektoru transferirati na upražnjene pozicije unutar kompanija čije tržište u ovim specifičnim uslovima raste. To nije moguće iz dva osnovna razloga kod kojih se jedan veže za tržišno konkurentski koncept, a drugi za institucionalni”, pojašnjava za portal RadioSarajevo.ba, prof. dr. Elvir Čizmić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

On dodaje da farmaceutska industrija funkcionira prema tačno određenim pravilima i pod stalnim je nadzorom agencija za kontrolu lijekova unutar različitih nacionalnih ekonomija gdje se utjecaj istih odražava i na kriterije zapošljavanja i strukturu zaposlenih.

Putem određenih zakonskih rješenja propisuje se obavezno zapošljavanje određenog broja ljudskih resursa tačno definirane profesije u navedenim kompanijama, dok takav profil ljudskih resursa niti jedan društveno-politički niti obrazovni sistem ne može producirati u kratkom roku što dovodi do činjenice postojanja strukturalne nezaposlenosti koja podrazumijeva višak, odnosno manjak ponude ljudskih resursa druge profesije što zahtjeva prekvalifikaciju koja je veoma vremenski i sadržajno zahtjevan a u nekom situacijama i nemoguć proces. Slična je i situacija sa kompanijama u oblasti softverske industrije gdje postoji visoki potencijal rasta i globalna tržišna pozicionianost.

Rad na daljinu i digitalizacija poslovanja u određenim segmentima operativnog poslovanja svake industrije i biznisa nije nešto novo, mada je pandemija neke uslužne biznise, koji to po svojoj prirodi i nisu, prisilila na digitalizaciju.

Prema riječima ekonomiste Elvira Čizmića, ugostiteljski objekti, ali i drugi slični biznisi će ponovo oživjeti onog trenutka kad se ostvari imunizacija i eliminira strah ljudi.

“Digitalizacija poslovanja u ovoj industriji će biti održana u onoj mjeri koliko to budu zahtijevali klijenti. Ljudi će i dalje imati potrebu za druženjem i konzumiranjem usluga u restoranima čim se steknu neophodni sigurnosni uvjeti, tako da se može očekivati oživaljavanje uslužnih biznisa veoma brzo nakon sticanja zdravstvenih preduslova za to”, dodaje naš sagovornik.

Pandemija je posebno utjecala na turizam i hotelijerstvo.

“Kompanije u okviru industrije turizma i hotelijerstva po samoj prirodi moraju voditi računa o sezonalnoj senzitivnosti njihovih biznisa i zbog toga trebaju biti konstantno spremni na redefiniranje sadržaja koje isporučuju klijentima. Novonastale okolnosti će samo dodatno intenzivirati navedene zahtjeve i u budućnosti u svim segmentima ove vrste poslovanja kako sa strateškog, tako i sa operativnog aspekta”, objašnjava za portal RadioSarajevo.ba, Elvir Čizmić.

Od menadžera koji vode biznise unutar industrije turizma će se očekivati viši nivo inovativnosti, preduzetnosti i kreativnosti uz sistemski pristup iskorištavanja naučnih postulata.

Kako je pandemija utjecala na obrazovni sistem u BiH?

Obrazovanje treba biti temelj stabilne i prosperitativne države. Ipak, svjedoci smo nedavno objavljenjih TIMSS rezultata na kojima su bosanskohercegovački učenici ispod svjetskog prosjeka znanja iz matematike i prirodnih nauka.

Pandemija je dodatno u velikoj mjeri utjecala na obrazovanje u BiH. Osnovne i srednje škole su većinu vremena bile zatvorene tokom pandemije, dok su univerziteti gotovo u potpunosti zatvorili vrata za studente, te su svoj rad preusmjerili na online podučavanje.

Kako bismo saznali da li su nastavnici i profesori bili dovoljno pripremljeni i osposobljeni za ovaj alternativni način podučavanja, razgovarali smo sa Nadom Sokolović, nastavnicom matematike i informatike u Osnovnoj školi “Osman Nakaš” u Sarajevu.

“Smatram da sam se dobro snašla u novonastaloj situaciji, jer sam od samog početka prelaska na online nastavu koristila virtuelnu tablu i druge web alate. Učenicima je bilo veoma zanimljivo iskustvo da nastavnica postavi zadatak na tabli i prozove učenike, a oni iz svojih toplih domova, pišu na tabli i rješavaju zadatak, koji svi učenici u odjeljenju mogu vidjeti i dati svoje konstruktivne komentare u realnom vremenu”, govori za portal RadioSarajevo.ba, Nada Sokolović.

Od početka pandemije prosvjetni radnici pomažu jedni drugima i dijele svoje digitalne nastavne materijale.

Naša sagovornica ističe kako ni ona, a ni njene kolege nisu bili sebični u djeljenju znanja i iskustava s online nastavom.

“Na početku pandemije sam bila u prilici, na poziv Državne službe za podršku BiH i Centra za obrazovne inicijative Step by Step, održati nekoliko webinara i tom prilikom sam nastojala pomoći kolegicama i kolegama, koji se prvi put susreću sa online nastavom i radom sa web alatima. Dala sam preporuku koje besplatne alate mogu koristiti za vrijeme online nastave i davala primjere dobre prakse iz eTwinning projekata, čija sam aktivna učesnica od 2017. godine”, objašnjava nastavnica matematike i informatike sarajevske osnovne škole.

Podučavanje i učenje poslije pandemije, ne može i ne smije biti isto kao i prije pandemije!

Proces podučavanja i učenja poslije pandemije se treba modernizovati, biti kvalitetniji, kreativniji, funkcionalniji i zanimljiviji. Za takvo nešto se trebaju pobrinuti nadležna ministarstva, kao i sam nastavni kadar.

“Svjedoci smo ubrzanog razvoja informatičko-komunikacijskih tehnologija, dostupnosti raznih besplatnih web alata pomoću kojih možemo napraviti digitalne nastavne materijale”, ističe Nada Sokolović.

Moramo se navići živjeti s pandemijom!

Naša sagovornica smatra da nadležna ministarstva imaju veoma težak i izazovan zadatak pred sobom, te vjeruje da će pripremiti različite scenarije za novu školsku godinu, s obzirom da je neizvjesno kako će se i u kojem smjeru razvijati pandemija.