Život u dječijim domovima tokom korone: Najviše im nedostaju druženja s drugima

Domovi za nezbrinutu djecu u Bosni i Hercegovini ostali su srećom “netaknuti” kada je u pitanju korona virus. Ipak, sve mjere koji se donosile, najviše posljedica ostavile su upravo na njihove štićenike koji dalje od prostorija doma ne mogu. Duži period bile su zabranjene i posjete, tako da su ovoj uposlenici domova bili sve djeci koja žive u njima.

Kako je za N1 rekao direktor Dječijeg doma Bjelave Tarik Smailbegović, i na početku, ali i sada kada se očekivalo pojačanje broja oboljelih u našoj zemlji, poduzeli su sve da zaštite svoje štićenike, ali i uposlenike. Prostorije se redovno dezinfikuju i provjetravaju.

“Imamo dosta donatora koji nam se javljaju za zaštitnu opremu, nadležni često šalju dopisu da im iskažemo svoje potrebe. Od UNDP-a dobili smo značajna sredstva za dezinfekciju, a najviše nam trebaju maske i rukavice jer to trošimo na dnevnoj bazi i toga nam je uvijek deficit”, rekao je.

Zbližavanje tokom lockdowna

Život svih građana, pa samim time i štićenika Doma Bjelave, promijenio se tokom lockdowna. Smailbegović ističe da je bilo teško organizovati radno vrijeme, pa su radili smjene po 24 sata.

“To je bilo zahtjevno za organizaciju, ali s druge strane djeci je bilo interesantno. Osjećala se toplija atmosfera, zbližili smo se i upoznali između sebe. Djeca su imala više vremena za druženje. U tom periodu smo posebno bili bliski i usmjereni jedni na druge”, kazao je.

Ipak, nedostajalo im je kretanje jer su se mjere koje je krizni štab donio dugo trajale za ustanove socijalne zaštite. Dok su druga djeca mogla izlaziti, oni su morali ostati u domu.

“Zabranjeno je organizovanje izleta i ekskurzija što nas stavlja u diskriminatorni položaj u odnosu na druge”, istakao je Smailbegović.

Ono što im posebno oduzima vrijeme i predstavlja jedan vid problema jeste online nastava. Dječiji dom Bjelave ima oko 50 učenika i bilo je teško organizovati realizaciju istu u tehničkom smislu, ali i u organizovanju odgajatelja da pomognu djeci.

“Oprema i internet je problem, često se kvari, tableti se brzo kvar, a tahnička nam podrška često zakaže. Ipak, trudimo se da sve organizujemo kako bi naša djeca uspješno savladala gradivo”, kazao je Smailbegović.

Uskraćeni za druženje s drugom djecom

U Centru za djecu bez roditeljskog staranja Duga rad se obavljao u tri radne grupe od marta do maja. Radili su po sedam dana i sve vrijeme boravili u Centru.

“Na sreću ovakav način rada možemo reći da je kratko trajao jer da je potrajao duži vremenski period za rad i funkciju centra Duga ne bi bio kvalitetan. Kada se stanje pandemije počelo poboljšavati, način rada smo vratili u normalno radno vrijeme. Što se tiče mjera za zaštitu štićenika i osoblja, maske su obavezne tokom rada smjene od prvog dana proglašenja pandemije, kao i dezinfekcija koja je postavljena na ulazu objekta. Rad sa maskama takođe je otežavajući kako za osoblje tako i za djecu jer djeca nemaju priliku da vide lice teta koje rade s njima”, kazala je za N1 rukovodilac Centra Sabina Lješčanin.

Ističe kako zaštitnu opremu nabavljaju sami jer od nadležnih nisu dobili ništa.

“Ove godine naši štićenici su ostali uskraćeni za odlazak na more, koji praktikujemo svake godine u mjesecu julu. Takođe naši štićenici su ostali uskraćeni za druženje sa ostalom djecom, koju imamo u programu svakih 15 dana, gdje djeca iz mjesta dolaze u našu ustanovu i druže se sa našim štićenicima ili zajednički odlaze na izlete. Uskraćeni smo i za izlete koje smo tokom proljeća i jeseni imali u programu. Trudimo se maksimalno koliko mogućnosti dozvoljavaju, da djeci uljepšamo svakodnevnicu koju imaju u ustanovi, na način da idemo u šetnju i samostalno bez prisustva ostale djece odradimo izlete u prirodi”, dodala je Lješčanin.

U Centru Duga trenutno se nalazi 18 djece starosne dobi od rođenja do šest godina.

Djeca se ponašaju vrlo odgovorno

U Dječijem domu Mostar, pored redovnih mjera, više puta je nagažovan Higijenski zavod koji je vršio dezinfekciju svih prostora. Vlastitim sredstvima i uz pomoć stalnih donatora, uspjeli su osigurati dovoljne količine zaštitne opreme (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju, dozatori, toplomjeri). Odlukom Vlade HNK dobili su dio novčanih sredstava u svrhu pokrića povećanih troškova nabavke sredstava za dezinfekciju prostora i osobnu higijenu korisnika.

“Najveći problemi u radu u toku proteklih mjeseci bili su nedostatak informatičke opreme za online nastavu naše djece. Putem donacija obezbijedili smo jedan dio informatičke opreme te je obrazovni rad olakšan u ovoj školskoj godini”, kazala je za N1 direktorica Dalida Demirović.

Tokom karantena, ali i mjera koje još traju, potrudili su se da djeci organizuju vrijeme na što zanimljiviji način. Tako su pored školskih obaveza (onlin nastave), djeca svakodnevno igrala fudbal, košarku, odbojku, stolni tenis, tenis, ples, a vrijeme su provodili i u dva parka koja imaju u krugu Doma.

“Svaki dan djeca su učestvovala u različitim radionicama i igrama te smo nastojali da im vrijeme ispunimo kako bi što lakše prebrodili karanten. Niti sa jednim djetetom nismo imali problem zbog toga što im je ograničeno kretanje i socijalni kontakti te su svi vrlo odgovorno shvatili situaciju. Psiholog je radio sa djecom redovno kao i vaspitači kako na obrazovnom dijelu tako i na tome da shvate situaciju. Vrlo otvoreno smo sa njima razgovarali na temu virusa korona te su djeca dobila odgovore na sva pitanja koja su imali. Ono što im je najviše nedostajalo su kontakti sa srodnicima i prijateljima van naše ustanove, kao i vannastavne aktivnosti u koje su inače uključeni”, kazala je Demirović.

Vrlo značajan podatak je da niti u jednoj od ove tri ustanove nije bilo zaraženih uposlenika ili djece, zbog čega su svi posebno sretni i poručuju da su se trud, briga i sve mjere koje su poduzeli isplatili.