Screenshot 2 8
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
Kurbani 2021

Prilično je neugodno izgledalo kad se 29-godišnji Christian Eriksen pred kraj prvog poluvremena utakmice između Danske i Finske samo srušio na terenu i ostao bez svijesti.

Srećom, na takvim su događanjima uvijek prisutne liječničke ekipe koje mogu pružiti prvu pomoć dok se ne stabilizira stanje čovjeka toliko da ga mogu odvesti u bolnicu, ali takve se situacije mogu dogoditi svakome od nas, tamo gdje liječnika nema u blizini.

Nekome može pozliti usred šetnje gradom, tokom ispijanja kafe u kafiću, ili u tramvaju, posebno u dane naglih promjena vremena koje i kod zdravih ljudi mogu izazvati probleme. Zato je važno naučiti osnovne tehnike za pružanje prve pomoći na licu mjesta, kako biste nekoga održali na životu do dolaska Hitne pomoći.

Prvi korak: Pozovite Hitnu medicinsku pomoć

Prije nego što pristupite pružanju prve pomoći, uvijek prvo osigurajte mjesto nesreće, odnosno zaštitite čovjeka kojem je potrebna pomoć od dodatnih stradanja. Zatim nazovite Hitnu pomoć ili zamolite nekoga u blizini da to odmah učini.

Prilikom pozivanja Hitne pomoći potrebno je:

predstaviti se i napomenuti da ste osoba koja pruža prvu pomoć na mjestu nesreće, ili da postoji neko ko to radi pored vas
dati broj telefona s kojeg zovete

reći operateru gdje se nesreća dogodila (tačnu adresu, te što detaljnije podatke o mjestu događaja),https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-3337579232900164&output=html&h=280&adk=2474696568&adf=2384912495&pi=t.aa~a.285784238~i.21~rp.4&w=630&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1623627125&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=1804738909&psa=1&ad_type=text_image&format=630×280&url=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2Flifestyle%2Fzivotno-vazno-pitanje-znate-li-kako-nekome-ko-se-srusio-pored-vas-pruziti-prvu-pomoc%2F&flash=0&fwr=0&pra=3&rh=158&rw=630&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&dt=1623627244810&bpp=6&bdt=7595&idt=6&shv=r20210607&cbv=%2Fr20190131&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D887a05eca4eb016b-22cb11fb93b600c0%3AT%3D1623277768%3AR%3AS%3DALNI_MYEyboggB11eQQ8pF75AQhxgMKqTQ&prev_fmts=0x0%2C630x158&nras=2&correlator=8697241150146&frm=20&pv=1&ga_vid=402636700.1568668997&ga_sid=1623627241&ga_hid=1190626633&ga_fc=0&u_tz=120&u_his=1&u_java=0&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_nplug=0&u_nmime=0&adx=237&ady=1604&biw=1263&bih=871&scr_x=0&scr_y=0&eid=44744335%2C182982000%2C182982200&oid=3&pvsid=53451059748264&pem=700&ref=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2F&eae=0&fc=1408&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C871&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&ifi=10&uci=a!a&btvi=1&fsb=1&xpc=5mQgvQOuCg&p=https%3A//tuzlanski.ba&dtd=M

navesti šta se dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće) i o kakvim se povredama radi te dati informacije o spolu i približnoj starosti povrijeđene osobe
odgovoriti na daljnja pitanja te saslušati upute operatera.

Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć u kratkome roku, provjerite možete li organizirati brzi prijevoz unesrećenog do najbliže zdravstvene ustanove.

Drugi korak: Provjerite stanje unesrećenog

Ako naiđete na osobu koja nepomično leži ili se u vašem prisustvu iznenada sruši na tlo najprije provjerite je li pri svijesti.

Primite je za ramena i lagano protresite i uputite joj nekoliko pitanja. Ako nema odgovora, osoba je bez svijesti i svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Pozovite pomoć i primijenite ABC postupak – piše u uputama.https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-3337579232900164&output=html&h=280&adk=2474696568&adf=3864238146&pi=t.aa~a.285784238~i.35~rp.4&w=630&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1623627125&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=1804738909&psa=1&ad_type=text_image&format=630×280&url=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2Flifestyle%2Fzivotno-vazno-pitanje-znate-li-kako-nekome-ko-se-srusio-pored-vas-pruziti-prvu-pomoc%2F&flash=0&fwr=0&pra=3&rh=158&rw=630&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&dt=1623627244827&bpp=3&bdt=7611&idt=4&shv=r20210607&cbv=%2Fr20190131&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D887a05eca4eb016b-22cb11fb93b600c0%3AT%3D1623277768%3AR%3AS%3DALNI_MYEyboggB11eQQ8pF75AQhxgMKqTQ&prev_fmts=0x0%2C630x158%2C630x280&nras=3&correlator=8697241150146&frm=20&pv=1&ga_vid=402636700.1568668997&ga_sid=1623627241&ga_hid=1190626633&ga_fc=0&u_tz=120&u_his=1&u_java=0&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_nplug=0&u_nmime=0&adx=237&ady=2593&biw=1263&bih=871&scr_x=0&scr_y=0&eid=44744335%2C182982000%2C182982200&oid=3&pvsid=53451059748264&pem=700&ref=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2F&eae=0&fc=1408&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C871&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&ifi=11&uci=a!b&btvi=2&fsb=1&xpc=WTuXcBVcro&p=https%3A//tuzlanski.ba&dtd=M

Valja imati na umu da su se smjernice pružanja prve pomoći od pojave korona virusa promijenile, pa se sada preporučuje da čovjek koji pruža prvu pomoć opere ruke i navuče zaštitne rukavice. Također, trebamo staviti masku, te prije pružanja pomoći disanjem usta na usta prekriti usta unesrećenog maskom ili maramicom.

Nove smjernice predviđaju da se izostavi upuhivanje zraka usta na usta, stoji u preporukama Evropskog vijeća za reanimaciju i oživljavanje u vrijeme pandemije COVID-19, izdanima prošle godine.

ABC – postupak s onesviještenom osobom – oživljavanje 

‘ABC’ je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redoslijeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:

A-airway (dišni put) – otvaranje dišnog puta

B-breathing (disanje) – provjera disanja

C-circulation (krvotok) – masaža srca i umjetno disanje

Otvaranje dišnih puteva

Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela čime se osigurava prohodnost dišnog puta. Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili povraćeni sadržaj. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu.

Uspostava disanja 

Da biste provjerili postoji li normalno disanje približite svoj obraz ustima i nosu onesviještenog, držeći mu glavu u zabačenom položaju kao što je opisano. Pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.

Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju se normalnim disanjem i tada treba postupiti kao da disanja nema.

Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i pozovite Hitnu medicinsku pomoć. Povremeno kontrolišite disanje. Ako onesviješteni ne diše, zamolite nekog da pozove hitnu medicinsku pomoć i započnite postupak oživljavanja.

Masaža srca 

Oživljavanje započinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa pa ga smijete provoditi samo kad je potreban. Čovjek mora ležati na tvrdoj podlozi. Stavite korijen dlana na sredinu prsnog koša. Drugi dlan položite preko prvog.

Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnog koša. Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika.https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?client=ca-pub-3337579232900164&output=html&h=280&adk=2474696568&adf=665476567&pi=t.aa~a.285784238~i.71~rp.4&w=630&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1623627125&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=1804738909&psa=1&ad_type=text_image&format=630×280&url=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2Flifestyle%2Fzivotno-vazno-pitanje-znate-li-kako-nekome-ko-se-srusio-pored-vas-pruziti-prvu-pomoc%2F&flash=0&fwr=0&pra=3&rh=158&rw=630&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&dt=1623627244852&bpp=7&bdt=7636&idt=7&shv=r20210607&cbv=%2Fr20190131&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D887a05eca4eb016b-22cb11fb93b600c0%3AT%3D1623277768%3AR%3AS%3DALNI_MYEyboggB11eQQ8pF75AQhxgMKqTQ&prev_fmts=0x0%2C630x158%2C630x280%2C630x280&nras=4&correlator=8697241150146&frm=20&pv=1&ga_vid=402636700.1568668997&ga_sid=1623627241&ga_hid=1190626633&ga_fc=0&u_tz=120&u_his=1&u_java=0&u_h=1024&u_w=1280&u_ah=984&u_aw=1280&u_cd=24&u_nplug=0&u_nmime=0&adx=237&ady=4385&biw=1263&bih=871&scr_x=0&scr_y=926&eid=44744335%2C182982000%2C182982200&oid=3&psts=AGkb-H9jPOZJiobNwNtaLZxUTVjmG5OqxkZZ6nFHBOS7i8UTC7Ch0sgsnu7SsDR_9JRUZCNLqPsh-P5PqvA%2CAGkb-H-ccQEXHNFHNMpHzA6B0NNNQCGgxy_fBbOdeMXU4cX9faO6LqK1Ta9bAzhTAXy1pL8NGfvzbGFzqL0&pvsid=53451059748264&pem=700&ref=https%3A%2F%2Ftuzlanski.ba%2F&eae=0&fc=1408&brdim=-8%2C-8%2C-8%2C-8%2C1280%2C0%2C1296%2C1000%2C1280%2C871&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&ifi=12&uci=a!c&btvi=3&fsb=1&xpc=YMHAJ088HH&p=https%3A//tuzlanski.ba&dtd=M

Kod odrasle osobe prsna kost se mora udubiti za 4-5 cm. Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome ne smijemo odvajati dlanove od stijenke prsnog koša. Tokom čitavog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon trideset pritisaka prijeđite na umjetno disanje.

Kada posumnjati u infarkt

Bol koja se širi prema lijevoj ruci i ramenu jedan je od znakova infarkta.

Nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar, ali ovo su najčešći simptomi koji mogu ukazivati na njega: bol u prsištu (pritisak ili stezanje, bol koja se širi u lijevo rame, ruku, vrat, čeljust), blijeda i znojem orošena koža te mučnina i povraćanje.

Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni, kao i da se te tegobe mogu javiti i kod drugih stanja. Ako sumnjate na srčani udar, bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti naprezanje. Usitnite tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.

Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.

Kada posumnjati u moždani udar

Oduzetost ili slabost jedne polovice tijela, otežan govor, nekontrolirano mokrenje i stolica neki su od znakova moždanog udara.

I u ovom slučaju ne moraju biti prisutni svi znakovi, ali jedan od prvih je slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela. To često dovodi do pada bolesnika. Otežan je ili onemogućen govor. Bolesnik otežano izgovara riječi, ili uopće ne može govoriti.

Moguće je da se spusti jedan ugao usana, pa će usta djelovati iskrivljeno. Osoba ne može gutati. Moguće je da se jave jaka glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže te povraćanje, kao i nekontrolirano mokrenje i stolica. Također, može doći do gubitka svijesti.

Bolesnik treba ležati s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako počne povraćati, okrenite ga na bok da omogućite istjecanje povraćenog sadržaja iz usta. Pozovite hitnu medicinsku pomoć. Ako je bolesnik bez svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Provjeravajte disanje, i ako zatreba, započnite mjere oživljavanja.

Zaustavljanje krvarenja

U slučaju da povrijeđena osoba jako krvari, krvarenje treba usporiti stavljanjem kompresa, poput čiste tkanine, na povredu uz lagani pritisak. Komprese treba učvrstiti zavojem, šalom ili kakvim drugim materijalom koji je pri ruci sve dok ne stigne Hitna pomoć.

Krvarenje možete zaustaviti pritiskom na ranu, kompresivnim zavojem, pritiskom na veliku arteriju, ili podvezivanjem uda, odnosno pritiskom na ranu.

Jednostavno: Komadom gaze ili tkanine čvrsto pritisnite mjesto krvarenja. Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ozlijeđeni ud i zadržite ga u povišenom položaju.

Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (nož, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ćete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela.

Kompresivni zavoj

Na ranu stavite sterilnu gazu. Na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, točno iznad mjesta krvarenja. Može poslužiti i komadić drveta ili kamen. Kružnim zavojem čvrsto stegnite zamotuljak. Čvor napravite iznad zamotuljka. Povrijeđenu ruku ili nogu treba držati u povišenom položaju.

Prijelomi, opekline i trovanje

Povrijeđenu osobu najbolje je ne pomicati ako to nije potrebno, osim ako postoji opasnost od dodatnog ugrožavanja života. U većini slučajeva dovoljno je osigurati osobu da se ne pomakne te pokriti da bi se održala temperatura do dolaska liječnika.

U slučaju opeklina, najvažnije je što prije ohladiti opečeno mjesto (primjerice, staviti pod mlaz hladne vode). Ne dirajte mjesta kod kojih je opekotina prodrla kroz kožu i ne skidajte komadiće tkanine koji se drže za kožu.

U slučaju sumnje na trovanje, posebno to naglasite operateru Hitne pomoći i zatražite savjet telefonom.

Bočni položaj tijela

Najvažnije je spriječiti mogućnost gušenja čovjeka zbog povraćanja ili vraćanja jezika prema unutra. Zato kad god je to moguće okrenite osobu u bočni položaj, tako da leži na prsima, na jednom boku, s glavom postrance, te donjom rukom pruženom duž tijela, a drugom rukom savinutom u laktu, sa šakom koju treba položiti blizu lica.

Donja noga je ispružena, a gornja savinuta sa stopalom ispred koljena donje noge. Ovaj položaj poznat je kao bočni položaj i pri pružanju prve pomoći vrlo često se koristi.