Zlato nezaustavljivo raste: Za godinu dana poskupjelo 25 posto, a stručnjaci otkrivaju ima li još smisla ulagati

Globalna potražnja za zlatom porasla je za dva posto u prvih šest mjeseci 2026. godine, dostigavši 2.522 tone, ukupne vrijednosti oko 380 milijardi dolara, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato.

Investicijska potražnja za fizičkim zlatom ostala je jedan od ključnih pokretača tržišta. Potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima dostigla je 307 tona samo u periodu od aprila do juna, dok su centralne banke u istom periodu kupile još 289 tona zlata.

ETF fondovi napravili preokret

Zlatom pokriveni fondovi kojima se trguje na berzi (ETF), koji obično snažnije reaguju na kratkoročno raspoloženje investitora, tokom drugog kvartala kretali su se u suprotnom smjeru.

Količina zlata koju ETF fondovi drže smanjena je za 45 tona tokom drugog kvartala 2026. godine.

Prvi znakovi preokreta pojavili su se u julu, kada su globalni zlatni ETF fondovi povećali svoje zalihe za 23 tone, prije svega zahvaljujući prilivima kapitala u evropske fondove.

Ukupna vrijednost zlata koje drže ETF fondovi potom je dostigla približno 530 milijardi dolara.

Zlato u augustu naglo poskupjelo

Cijena zlata bila je relativno stabilna tokom cijelog jula, kada se kretala oko 4.027 dolara po unci.

Međutim, august je donio novi val interesa investitora i stabilan rast od više od 200 dolara po trojskoj unci, pa je cijena zlata dostigla raspon od 4.260 do 4.270 dolara.

Ipak, uprkos posljednjem rastu, zlato je i dalje značajno ispod najviših nivoa zabilježenih početkom godine. Tokom prethodnih šest mjeseci cijena je pala za približno 15 do 16 posto.

Dugoročna slika je, međutim, potpuno drugačija.

U odnosu na august prošle godine, zlato je skuplje gotovo 25 posto, dok je u posljednjih pet godina njegova cijena porasla za približno 146 posto.

Da li je sada pravo vrijeme za kupovinu?

„Važno je još jednom naglasiti da je zlato dugoročna imovina i da mu treba pristupiti s investicijskim horizontom od najmanje pet godina“, izjavio je Georgi Hristov iz kompanije Tavex.

Prema njegovim riječima, kratkoročna kretanja cijene ne bi trebala zasjeniti strukturne faktore koji podržavaju potražnju za zlatom.

„Tržišta koja karakteriziraju visoki nivoi zaduženosti i fiskalna dominacija mogu podstaći spekulativno ponašanje čak i kod imovine koja se smatra konzervativnom, poput zlata. Ipak, dugoročni fundamentalni faktori koji podržavaju rast njegove vrijednosti ostaju nepromijenjeni i na kraju će nadmašiti svakodnevnu volatilnost tržišta“, zaključio je Hristov.

Zbog toga posljednji rast cijene ne znači nužno da je zlato dostiglo svoj konačni maksimum, ali ni da je garantovana njegova daljnja zarada. Za investitore je, prema stručnjacima, važnije posmatrati dugoročno kretanje tržišta nego pokušavati pogoditi idealan trenutak za kupovinu.