Znanost potvrdila: Evo zašto nam se na oblačne dane doslovno ne izlazi iz kreveta

Svi mi imamo onog jednog prijatelja koji na prvi nagovještaj kiše postane hodajući oblak, ili pak sami primjećujemo kako nam s prvim zrakama sunca naglo skače produktivnost. Nije riječ o pukom izgovoru za ljenčarenje niti o bapska pričama – vaša povezanost s vremenskim prilikama itekako je stvarna, naučno dokazana i ima svoje ime.

Dobrodošli u svijet meteoropatije, gdje biologija i atmosfera igraju stalni tango.

Zašto nas sivilo vuče u krevet?

Kada se nebo zatvori i danima gledamo u sive nijanse, u našem tijelu se aktivira hemijski koktel koji direktno utiče na raspoloženje. Ključni igrač ovdje je melatonin – hormon odgovoran za spavanje. Kako se on pojačano luči u mraku, manjak sunčeve svjetlosti doslovno šalje signal našem mozgu da je vrijeme za hibernaciju.

S druge strane, nivo serotonina (hormona sreće) opada kada nema dovoljno UV zračenja. Rezultat? Osjećaj letargije, blaga melankolija i neopisiva želja za ugljikohidratima i toplom dekom.

Krivac iz sjene: Atmosferski pritisak i južina

Ako živite na područjima gdje je „južina“ čest gost, vjerovatno znate da nagli pad atmosferskog pritiska donosi više od same kiše. Prije nego što padne prva kap, mnogi osjećaju neobjašnjivu nervozu, razdražljivost ili pritisak u glavi.

Naučnici to objašnjavaju promjenama u širenju krvnih sudova i fluktuacijama u pritisku unutar naših tkiva. Kada se zračni pritisak naglo promijeni, naše tijelo ulaže dodatan napor kako bi se prilagodilo, što nas ostavlja energetski iscrpljenima i „kratkog fitilja“.

Gdje prestaje loš dan, a počinje SAD?

Važno je razlikovati prolaznu mrzovolju od nečeg dubljeg. Ako vaše raspoloženje drastično i hronično opada tokom kasne jeseni i zime, možda je riječ o SAD-u (Seasonal Affective Disorder) odnosno sezonskom afektivnom poremećaju. Riječ je o obliku depresije koji je direktno povezan s izmjenom godišnjih doba i nedostatkom prirodnog svjetla.

Dobra vijest je da se protiv ovog zimskog bluesa možemo boriti.

Kako prevariti prognozu i vratiti kontrolu?

Iako ne možemo promijeniti ciklone i anticiklone, možemo promijeniti svoj odgovor na njih:

 Ulovite svaku zraku: Čak i kad je oblačno, boravak na otvorenom od samo 15-20 minuta ujutro može značajno resetovati vaš unutrašnji sat.

 Svjetlosna terapija: Ako radite u mračnoj kancelariji, razmislite o lampama koje simuliraju prirodno dnevno svjetlo.

 Pokrenite se protiv struje: Kada vam tijelo najviše traži kauč, kratak trening ili brza šetnja pokrenut će lučenje endorfina i razbiti maglu u glavi.

 Prihvatite ritam: Ponekad je sasvim u redu usporiti tempo kada vani pljušti. Dopustite sebi dan za regeneraciju bez grižnje savjesti.

Na kraju dana, ljudsko tijelo je dio prirode i sasvim je prirodno da reaguje na njene promjene. Sljedeći put kada vas sivilo baci u sevdah ili mrzovolju, sjetite se – to niste vi, to je samo biologija koja reaguje na oblake. I što je najvažnije, svaka oluja prođe.