Znate li koje su najsiromašnije općine u FBiH? – Sada su dobile (skromnu) novčanu pomoć

Budžetom Federacije BiH za 2025. godinu svaka od nerazvijenih lokalnih zajednica u ovom entitetu dobit će po 153.846 KM, što ukupno iznosi dva miliona KM.

Federalni dopremijer i ministar finansija Toni Kraljević potvrdio je krajem sedmice da je Vlada FBiH usvojila Odluku o raspodjeli sredstava jedinicama lokalne samouprave koje spadaju u petu i najnižu kategoriju razvijenosti.

Iako je Odluka usvojena kasnije od dogovorenog, na kraju je najbitnije da će 13 izrazito nerazvijenih općina i gradova u FBiH dobiti po 153.846 KM, izjavio je Azhar Sejarić, delegat u Parlamentu FBiH i poslanik u Skupštini USK-a, koji je bio podnosilac ove inicijative.

Inače, Sejarić dolazi iz Ključa, jedne od 13 najsiromašnijih općina u Federaciji BiH.

Ključ, koji se nalazi u Unsko-sanskom kantonu, prema popisu iz 2013, imao je 4.898 stanovnika u samom gradu, dok općina ima oko 18.180 stanovnika. Ključ je i jedna od općina čija polovica stanovništva živi u inostranstvu.

Drugi na ovoj listi, a da je iz USK-a je Bužim, jedna od najmlađih općina u Federaciji. Bužim, prema preliminarnim podacima popisa 2013, imao je oko 20.000 stanovnika, dok je samo naselje te godine imalo 2.299 stanovnika.

Siromašna je i općina Domaljevac-Šamac, smještena u Posavskom kantonu. Prema popisu iz 2013. godine, sjedište je imalo 4.771, a okolna sela 3.295 stanovnika.

Zatim je tu i Ravno, ruralna općina u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, sa prostorom od 447 kvadratnih kilometara i varirajućim brojem od 1.390 do 3.249 stanovnika.

Tu se ubraja i Glamoč u Kantonu 10, čije je stanovništvo malobrojno, a prema popisu iz 2013. godine, u gradu je živjelo 1.885 osoba, što ga čini najmanjim urbanim centrom u BiH.

U istom kantonu je i Drvar, čiji je broj stanovništva najdrastičnije opao nakon rata i u njemu je 2013. godine popisano oko 3.730 stanovnika, dominantno pravoslavne vjere, s manjim udjelom Hrvata katolika.

Ovaj kanton ima najviše siromašnih općina, uključujući i Bosansko Grahovo, koje je sa 2.449 spalo na oko 1.500 stanovnika. Općina bilježi značajan pad, jer je naseljava uglavnom staro stanovništvo sa vrlo niskim prirodnim priraštajem.

Na listi najsiromašnijih je i Foča-Ustikolina koja pripada Bosanskopodrinjskom kantonu.

Na popisu je imala oko 2.800 stanovnika, dok je 1991. imala 5.274 stanovnika. Općina Čelić smještena je u Tuzlanskom kantonu i poznata je po tome da je jedna od ekonomski slabije razvijenih, s prisutnom depopulacijom i nezaposlenošću.

Prema popisu 2013, imala je 10.502 stanovnika, dok sam grad broji 3.436 stanovnika. Na spisku je i Teočak, koji administrativno pripada TK-u i broji 7.424 stanovnika.

Slijedi ga Sapna, nastala podjelom prijeratne općine Zvornik, a prema popisu iz 2013, imala je oko 12.700 stanovnika.

Dobretići su općina u Srednjobosanskom kantonu, jedna od najmlađih i najmanjih, s malim brojem stanovnika koji se u postratnom razdoblju značajno smanjio. Zvanično su bili najsiromašnija općina u FBiH po kriteriju najmanjeg prometa preko fiskalnih uređaja, ali su sada drugi.

Pretekla ih je lokalna zajednica Pale-Prača, jedna od najrjeđe naseljenih u Federaciji BiH sa samo 1.000 stanovnika.