Portal 072info

Znate li ulogu Ustavnog suda BiH: Dobili smo ga prije 51 godinu, njegova je zadnja

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. Nadležan je da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja između bh. entiteta Federacije i Republike Srpske, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina dobila ga je prije 51. godinu. Danas ga čini devet sudija, za koje se smatra da su možda i najmoralniji od svih u državi. Šest sudija biraju se iz BiH (četiri bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske), preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom. Ova tri člana ne mogu biti iz BiH, kao ni susjednih zemalja.

Ustavni sud BiH može reagirati i onda kada presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini postanu predmet sporenja. Nadležan je i u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa Ustavom BiH, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine…

Gledano sa historijskog stanovišta i problema tranzicije socijalističkih zemalja, Bosna i Hercegovina je jedan od rijetkih primjera koji se mogu naći u historiji ustavnih sudova, budući da je bivša Jugoslavija jedina zemlja koja je još u socijalističkom režimu imala sistem ustavnih sudova. 

Prvi Ustavni sud u bivšoj Jugoslaviji je osnovan još 1963. godine, i to je ujedno i polazna tačka historije ustavnog sudstva u ovoj zemlji. U skladu sa federativnom strukturom, osim Ustavnog suda na saveznom nivou, šest republika, pa čak i dvije autonomne pokrajine – Kosovo i Vojvodina, su također imale svoje ustavne sudove prije disolucije bivše SFRJ.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je konstituiran po prvi put 15. februara 1964. godine na osnovu Ustava iz 1963. godine, a zadržan je i kasnijim Ustavom iz 1974. godine. Ovaj Ustavni sud je u prvom redu imao nadležnost u apstraktnoj normativnoj kontroli, kao što je odlučivanje o saglasnosti (republičkih) zakona sa Ustavom i o ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i općih i samoupravnih akata, te rješenje sporova između Republike i drugih društveno-političkih zajednica, kao i sukoba nadležnosti između sudova i organa društveno-političkih zajednica. 

Ustavni sud BiH reagirao je više puta nakon okončanja sukoba u BiH 1995. godine do danas, a među odlukama Suda koje će možda najduže ostati u sjećanju građana BiH je odluka Ustavnog suda BiH iz 2004. godine kada je Sud naredio da se ukinu nazivi općina poput Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde.

Naime, Sud je tražio da se prefiksi „srpski“ u nazivima više općina u BiH ukinu, nakon što su dodani poslije stupanja mira u BiH.

Ustavni sud BiH naložio je da se ikunu i imena poput Grad Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar,  Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje.

Predsjednica Ustavnog suda BiH trenutno je sudinica Valerija Galić. Sudinica Seada Palavrić, sudija  Miodrag Simović su potpredsjednici, kao i sudija Tudor Pantiru, Moldavac, koji sada živi u Rumuniji.

Funkcije sudija Ustavnog suda u BiH trenutno obnašaju sudija Mato Tadić, sudinica Constance Grewe (Njemica), sudija Mirsad Ćeman, Margarita Caca-Nikolovska (Makedonija) i sudija Zlatko M. Knežević, piše Patria.

Podijelite članak