Portal 072info

Zoran Galić: Graničnoj policiji treba još hiljadu radnika, ne možemo sami odgovoriti izazovima

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić u razgovoru za Klix.ba govorio je o aktuelnim dešavanjima u radu agencije kojom rukovodi, izazovima migrantske krize i prekograničnog kriminala, te problemima u GP, a osvrnuo se i na mogućnost da bude novi direktor Federalne uprave policije (FUP). Galić je od 2014. godine na čelu Granične policije BiH, a prije toga sedam godina je bio komesar Ministarstva unutarnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona. Njegova naredna funkcija mogla bi biti pozicija direktora Federalne uprave policije s obzirom da je nakon obavljenih razgovora prvorangirani kandidat za tu poziciju.

Čime se možete pohvaliti za vrijeme svog mandata, a za čim žalite što niste uspjeli sprovesti?

S obzirom na to da se Granična policija BiH, iz godine u godinu, suočava sa sve većim brojem zadaća i izazova, uz permanentni nedostatak velikog broja policijskih službenika, ponosan sam na činjenicu da je ova agencija, a što govore i statistički podaci, ostvarila bolje rezultate rada, počevši od 2014. godine pa naovamo, u gotovo svim područjima. Povećan je broj otkrivenih kaznenih djela, krivotvorenih dokumenata, evidentirane su veće zaplijene opojnih droga, povećan je i broj podnesenih krim-obavještajnih izvještaja, ustupljenih predmeta i drugo. S druge strane, i pored niza hitnih urgencija, nisam uspio promijeniti podstanarski odnos i osigurati sredstva od mjerodavnih tijela za izgradnju tri terenska ureda, iako u vlasništvu imamo zemljište i projekte. Također, kao rukovoditelju, žao mi je što u nekim organizacijskim jedinicama međuljudski odnosi nisu dovedeni na odgovarajuću razinu, što je zasigurno utjecalo i na ostvarivanje boljih rezultata.

Policija na granicama BiH posljednjih mjeseci ima sve više posla. Pored izazova organizovanog međunarodnog kriminala, naša zemlja je na udaru migrantskog vala, posebno u proljetnim i ljetnim mjesecima. Kako vidite situaciju odnosno (ne)propusnost bh. granica? Može li se očekivati još teža situacija?

Granicama se upravlja integriranim sistemom, a podsjetit ću da migranti prođu veliki broj država i granica prije nego se pojave na našoj. Riječ je o globalnom problemu koji je nekoliko godina zaobilazio BiH, ali se već 2017. godine povećava pritisak na bh. granicu. Od tada su na snazi naše pojačane mjere, sukladno postojećim kadrovskim i materijalno-tehničkim kapacitetima. Sve je to dovelo do gotovo iscrpljenih kapaciteta Granične policije BiH u 2019. godini. Činjenica da se broj migranata u prva četiri mjeseca 2019. u mnogočemu povećao, u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, ukazuje da ćemo se u narednom razdoblju susretati s još složenijim stanjem na granici, što će zahtijevati maksimalno angažiranje ne samo naše agencije, nego i čitave društvene zajednice u BiH, kao i međunarodnih organizacija.

Da li Granična policija BiH, sa trenutnim brojem službenika i resursima, može odgovoriti svim aktuelnim izazovima?

Granična policija BiH, s postojećim materijalno-tehničkim kapacitetima i trenutnim brojem službenika, neće moći samostalno odgovoriti na složeno stanje na granici. To će prvenstveno značiti jednim dijelom osiguranje dodatne financijske podrške za nabavku sofisticirane specijalističke opreme, a drugim ispomoć u ljudstvu od drugih policijskih tijela iz BiH. Graničnoj policiji BiH, za obavljanje redovnih poslova bez složenog stanja na granici, nedostaju 342 policijska službenika. Od početka aprila, na probnom radu imamo 100 policijskih službenika u činu “policajac”, a u toku je konkursna procedura za prijem još 100 kadeta u istom činu. Problem je to kada dobijemo podršku mjerodavnih tijela za prijem novih službenika, za vrijeme koliko traje njihovo školovanje, nama gotovo isti broj službenika ode u penziju.

Napravili smo određene procjene koliko je ljudi potrebno za odgovarajući odgovor na istočnom dijelu granice kako bi se pokrile sve moguće tačke prelaska u dužini oko 600 kilometara. Riječ je o nedostatku više od 1.000 policijskih službenika.

Trenutno je u nadzoru granice BiH iz drugih agencija angažirano 15 službenika Državne agencije za istrage i zaštitu, 37 Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i 48 Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Uz navedeno, Granična policija BiH obavlja granične provjere na 83 međunarodna i pogranična prijelaza, radi čega je 85 posto službenika angažirano na poslovima graničnih provjera na prijelazima, dok je ostatak angažiran u nadzoru graničnog pojasa. Na 83 prijelaza, raspoređeno je 1.700 graničnih policajaca, a dolaskom ljeta i turističke sezone, svi oni će morati uložiti maksimalne napore kako bi omogućili neometan protok putnika preko prijelaza.

Foto: I.Š./Klix.ba

Foto: I.Š./Klix.ba

Jačanje materijalno-tehničkih kapaciteta GPBiH za nadzor granice i sprečavanje ilegalnih prelazaka granice podrazumijevalo bi nabavku tehničke opreme za nadzor granice (oprema za praćenje u dnevnim i noćnim uvjetima, različite vrste senzorskih i radarskih sustava za otkrivanje ilegalnih prelazaka, scoutgard kamere, dronovi za praćenje granice, posebna vozila za praćenje i nadzor, mobilna oprema za direktan pristup bazama podataka s ciljem identifikacije migranata u graničnom pojasu i sl.). Dodatno opremanje GPBiH podrazumijeva i opremu za graničnu kontrolu namijenjenu za detekciju ljudi u skrivenim prostorima ili tovarnim prostorima vozila (hard beet detektori, CO2 detektori, endoskopi i slično).

Koje granične prijelaze najčešće koriste organizovane kriminalne grupe u regionu (droga, krijumčarenje ljudi, krijumčarenje oružja…)?

Istočni dio bosanskohercegovačke granice organizirane kriminalne skupine najčešće koriste za različite oblike krijumčarenja. Kada je riječ o krijumčarenju opojne droge, u najvećem broju slučajeva ona potječe iz Albanije. U BiH se krijumčari iz Crne Gore, odnosno u zoni odgovornosti jedinice granične policije Trebinje i Hum. Opojna droga se krijumčari preko graničnih prijelaza u skrivenim mjestima ili posebno napravljenim “bunkerima“ u putničkim motornim vozilima.

Krijumčari je pokušavaju prenijeti i na mjestima mogućeg prelaska državne granice izvan prijelaza, pješice ili u vozilima. Prema podacima kojima raspolaže GPBiH, manji dio droge ostaje u BiH jer su glavno tržište zemlje Evropske unije. Kada je riječ o migrantima, pritisak je očigledan na čitavoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom, a posebno u područjima općina Bijeljina, Zvornik, Višegrad, Čajniče, Bileća i Trebinje. Na izlazu iz BiH, posebno je izloženo područje Krajine, ali se migranti u manjem broju evidentiraju i na jugu zemlje i na području nadležnosti Jedinice granične policije Gradiška i drugih.

Kakva je saradnja GP BiH sa ostalim policijskim agencijama u BiH i sa susjednim zemljama? U kojim poljima bi što prije trebalo ostvariti napredak?

Saradnja između policijskih agencija unutar BiH je uglavnom korektna, ali zasigurno može biti bolja, naročito u segmentu razmjena informacija. Istovremeno, mogu reći kako je bio veliki broj zajedničkih aktivnosti koje smo realizirali s konkretnim rezultatima u segmentu borbe protiv svih oblika kriminala.

Granična policija BiH je uvijek bila otvorena za saradnju, po čemu je i prepoznatljiva. Saradnja GPBiH i ministarstava unutarnjih poslova susjednih zemalja je dobra i realizira se na osnovu brojnih potpisanih sporazuma i protokola između mjerodavnih institucija, a što je još važnije na osnovu uzajamne podrške, povjerenja i uvažavanja. Stalni napredak saradnje s policijskim tijelima susjednih zemalja jedna je od referentnih tačaka u monitoringu provođenja aktivnosti proizašlih iz Odluke o liberalizaciji viznog režima, koji svake godine u BiH obavljaju stručnjaci Evropske komisije. Pripadnici GPBiH, s kolegama iz MUP-ova Srbije, Hrvatske i Crne Gore, održavaju redovne sastanke na centralnoj i regionalnoj razini, kao i na samim graničnim prijelazima. Organizirane su mješovite ophodnje, koje su se pokazale kao veoma učinkovito sredstvo u borbi protiv prekograničnog kriminala. Prethodnih godina realiziran je niz zajedničkih operativnih akcija. Imamo zajedničke centre sa Srbijancima i Crnogorcima u Trebinju te s Hrvatima na MGP-u Bijača. Daljnje unaprjeđenje saradnje na međunarodnoj razini, sa susjednim i državama u regiji i nadležnim tijelima u BiH, predstavlja najučinkovitiji mehanizam za kontrolu ilegalnih migracija i stvaranje kontroliranih i sigurnih granica.

Foto: I.Š./Klix.ba

Foto: I.Š./Klix.ba

Tokom posljednjih pet godina za GP BiH i Vas su se vezivale različite afere. Od toga da politika ima utjecaj na Vaš rad, preko navodnog zapošljavanja mimo konkursa, sumnjive nabavke automobila i druge opreme, nestanak više hiljada komada municije i oružja iz skladišta GP BiH, preko tzv. “Alfa tima” pa do narušenih odnosa u policijskim strukturama. Kako komentarišete sve te optužbe?

“Afere” koje vi spominjete nisu rezultat objektivnog informiranja niti stvarnog stanja, nego predstavljaju proizvoljne konstrukcije određenog broja nezadovoljnih službenika Granične policije BiH, prvenstveno svojim statusom, radi nemogućnosti ostvarivanja svojih interesa, kroz napredovanje u službi. Takvi pojedinci, uz podršku malog broja portala, pokušavali su kreirati tvrdnje o nezakonitosti koje se odnose na moj i rad Granične policije BiH. Sve ovo je donekle utjecalo na određeno narušavanje ugleda ove agencije. Međutim, sve navedene tzv. “afere” bile su predmet istraživanja, kako od strane mjerodavnih tužilaštava, tako i od Ureda za reviziju institucija BiH, kroz njihove godišnje izvještaje te podnošenjem izvještaja o radu Vijeću ministara BiH i Nezavisnom odboru Parlamentarne skupštine BiH. Niti jedan od navedenih tijela nije našao bilo koji element moje krivične odgovornosti, niti nezakonitosti u radu Granične policije BiH. O pojedinačnim slučajevima odgovornosti policijskih službenika, bilo da je riječ o prekršajima ili krivičnim djelima, ne bih se izjašnjavao, kao ni o nekim postupcima istražnih tijela koji su još u toku (nedostatak municije).

Javna je tajna da se u autobusima, na međunarodnim linijama, prevozi “sve i svašta”, a sve u dogovoru korumpiranih pripadnika GP BiH i vozača autobusa. Koliko ste uspjeli suzbiti mito i korupciju na graničnim prijelazima, da li je bilo suspenzija ili otpuštanja službenika zbog navedenih krivičnih djela?

Kada je riječ o robi koja se krijumčari, nelogično je isticati isključivo službenike Granične policije BiH jer je kontrola roba u mjerodavnosti carine, odnosno Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je također jedna od agencija koja radi na graničnim prijelazima.. Istodobno, svjesni smo kako je korupcija problem našeg društva i da niko od toga ne treba biti amnestiran, radi čega kao rukovoditelj imam nultu stopu tolerancije prema korupciji, a naročito unutar vlastitih redova. Iako smo trenutno usredotočeni na borbu protiv ilegalnih migracija, sve vrijeme provodimo aktivnosti sprečavanja prekograničnog kriminala, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije, zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi. Svi registrirani slučajevi nezakonitog postupanja naših pripadnika, kao i žalbe građana, skladno zakonskim propisima se istražuju i u vezi s tim poduzimaju propisane mjere. U 2018. godini privremeno su suspendirana četiri službenika zbog sumnji da su počinili koruptivne radnje, a u jednom slučaju izrečena je krivična sankcija prestanak radnog odnosa.

Prvi ste kandidat za novog direktora Federalne uprave policije (FUP). Zbog čega ste se odlučili da funkciju prvog čovjeka jedne državne policijske agencije zamjenite entitetskom?

U godinama sam kada imam još dovoljno snage i volje za promjene. Federalna uprava policije mi predstavlja novi izazov u životu i radu pa će zahtijevati više angažiranja i operativnog rada, što meni, s obzirom na biografiju i osobne afinitete, više odgovora. To je bio jedan od ključnih razloga da konkurišem.

Klix.ba

Podijelite članak
  • 8
    Shares