Žuljević: Ako ukradete do 10.000 KM završit ćete u zatvoru, a ako ukradete preko milion nećete završiti u zatvoru

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH je krajem septembra objavio izvještaje o provedenoj finansijskoj reviziji poslovanja javnih preduzeća u 2021. godini. Planirana su 103 revizije javnih preduzeća u ovoj godini, ali realizovane su 102 jer je Ured za reviziju bio spriječen od uprave Naftnih terminala Federacije BiH d.o.o. Ploče da izvrši finansijsku reviziju u ovom preduzeću. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da Vlada FBiH nije učinila ništa da omogući reviziju u firmi čiji je vlasnik.

Dakle, službene osobe su ometane u vršenju svojih zakonom propisanih dužnosti i zbog toga niko nije odgovarao. Toliko o pravnoj državi u BiH, a sada ćemo malo o izvještajima Ureda za reviziju FBiH.

Federalni revizori izrekli su negativne ocjene za 16 institucija i javnih preduzeća. Za četiri revidirane institucije – KJP “Sarajevo-šume” d.o.o. Sarajevo, JP Šumsko privredno društvo ZDK d.o.o. Zavidovići, Binas d.d. Bugojno i JP „Međunarodni aerodrom Tuzla“ d.o.o. Živinice, negativno mišljenje je izrečeno i za finansijske izvještaje i za usklađenost sa zakonima.

KJKP “Vodovod i kanalizacija” d.o.o. Sarajevo, JP Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar d.o.o. Mostar, “Energoinvest” d.d. Sarajevo, Opština Kladanj, Opština Bosansko Grahovo, Opština Tomislavgrad, JU Kantonalna bolnica Zenica, Služba za zapošljavanje USK i Tehnički remontni zavod Hadžići d.d, dobili su negativno mišljenje za finansijske izvještaje, a mišljenje s rezervom za usklađenost sa zakonima.

JP ŠGD “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. Mostar, JP “Šume TK” d.d. Kladanj i JP “Komunalno” d.o.o. Livno, negativno mišljenje za usklađenost sa zakonima, a mišljenje s rezervom za finansijske izvještaje.

Krajem oktobra Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju održala je saslušanja za institucije koje nisu dobile pozitivno mišljenje za izvještaj o reviziji finansijskih izvještaja i izvještaj o reviziji usklađenosti sa zakonom.

Član Komisije za reviziju Parlamenta FBiH Aner Žuljević kaže kako je u izvještajima Ureda za reviziju primjetno da se u velikom broju izvještaja navodi konstatacija da se javni novac građana troši bez jasno utvrđenih kriterija, netransparentno i da se ne vodi kontrola o efektima utrošenog novca.

“To je dominantna konstatacija Ureda za reviziju kroz sve institucije javne koje su oni revidirali i to predstavlja objektivan problem jer se radi o pet milijardi maraka javnog novca. Dakle, radi se o ogromnom novcu koji svake godine se isporuči na različite načine kroz resore, a da Ured utvrdi da prethodno nije bilo kriterija, da se to nije adekvatno vrednovalo i da nema uopšte efekata utroška novca. Ono što su također rekli jeste da dosta korisnika javnog novca ne izvrši adekvatno pravdanje i kada ne izvrši, resorno ministarstvo ne zatraži povrat tog novca, tako da se radi o jednoj neodgovornosti sa raspolaganjem javnim novcem koji je praktično novac građana. Nijedan političar ne može imati pravo da donese odluku da neko ne vrati novac koji nije koristio”, ističe za Buku Žuljević.

Ovaj federalni delegat SDP-a BiH pojašnjava kako se u izvještajima Ureda za reviziju navodi da se u pojedinim ministarstvima ogroman novac isplaćuje komisijama koje su formirane od uposlenika.

“Čak imate jedno ministarstvo koje za plate odvaja 1.2 miliona maraka, a 650.000 KM odvaja za komisije u tom ministarstvu, za rad koji je u opisu poslova. Praktično radi se o tome da je neko plaćen platom za rad u radnom vremenu, a onda ga se još i kroz komisiju plaća da radi taj posao. Tako da se može konstatovati da Federacija ima novca na raspolaganju, da se taj novac neadekvatno troši, da njegovi efekti u smislu implementacije nisu odgovarajući s aspekta očekivanja i problema građana koje oni imaju i da odgovorno i transparentno upravljanje novcem može značajno poboljšati kvalitet života građana kroz federalni budžet. Da bismo to imali potrebna nam je uloga trećeg stuba vlasti, a to je tužilaštvo koje nijemo posmatra revizorske izvještaje koji u drugim državama predstavljaju osnovu za pokretanje postupaka protiv neodgovornih pojedinaca kako se iste stvari ne bi ponavljale iz godine u godinu”, jasan je Žuljević.

A da se nepravilnosti u radu javnih institucija ponavljaju iz godine u godinu, konstatovali su i u Uredu za reviziju FBiH.

Naime, Ured za reviziju Federacije BiH je federalnim institucijama, koje su bile predmet saslušanja, dao 178 revizorskih preporuka za otklanjanje uočenih nepravilnosti, od kojih je preko 60% ponovljeno iz prethodnih godina.

“Nažalost, tužilaštva ne koriste institut revizije koji je besplatan za tužilaštvo. Pripremi izvještaje, prikupe dokaze, relevantno sve sagleda, stručno objasni i na kraju zaključi. Tako da u tužilaštvu to sve mogu koristiti kao dokazni materijal jer znate da je u Hrvatskoj nakon izvještaja revizije utvrđeno da je saborski zastupnik vršio malverzacije s putnim nalogom i na kraju mu je skinut imunitet i završio je na optuženičkoj klupi. Dakle, samo za putne naloge. A kod nas se radi o stotinama puta većem iznosu javnog novca za kojeg nema adekvatne dokumentacije da je utrošen onako kako su propisali zakoni ove zemlje”, govori Žuljević.

Prema njegovim riječima, po Zakonu o reviziji, svi negativni izvještaji od Ureda za reviziju budu dostavljeni tužilaštvu.

“Dakle, tamo je vrlo jasno propisano šta radi Ured za reviziju kada utvrdi negativnosti u smislu izvještaja određenog subjekta. Oni taj izvještaj dostavljaju tužilaštvu i tužilaštvo sa svoje strane treba da analizira izvještaj i utvrdi da li ima elemenata krivičnog djela ili se radi o prekršaju”, naglašava on.

Dodaje kako su federalni delegati imali sastanke s tužilaštvom i Uredom za reviziju, “jer su bili frustrirani što se ništa ne dešava sa tolikim milionima koji nestaju u raljama političke korupcije”.

“Mi smo dobijali od tužilaštva informacije da oni imaju problem s čitanjem tih izvještaja, jer nemaju adekvatne ekonomske vještake koji mogu adekvatno izanalizirati revizorski izvještaj. Prevedeno, oni su rekli da oni do eventualno do 10.000 mogu dobro sabirati. Znači da ako ukradete do 10.000 KM završit ćete u zatvoru, a ako ukradete preko milion sa našim tužilaštvom nećete završiti u zatvoru jer oni nemaju ekonomskih vještaka koji znaju sabirati i pripremiti optužnicu za preko milion maraka. To su otprilike bila neka obrazloženja na pitanja zašto se ništa ne poduzima”, riječi su Žuljevića.

Iz Ureda za reviziju FBiH su ranije nadležnim tužilaštvima slali svoje izvještaje, ali su tužilaštva uglavnom donosila odluke o nesprovođenju istraga.