10 medicinskih otkrića koja će nam poboljšati život

Vijesti koje nam stižu sa instituta za istraživanja, univerziteta i iz bolnica često bude nadu. Da li neka od hiljada objavljenih studija svake godine može da promijeni nečiji život?

Ovih 10 otkrića već sada mijenjaju živote i poboljšavaju zdravlje ljudi…
Bioničko oko

Argus II uzima video signal od kamere koja je ugrađena u naočare i bežično prenosi sliku u implante u retini ljudi koji su izgubili vid. Iako je dostupno u Evropi od 2011. godine, FDA je dao odobrenje za korišćenje ovog otkrića sredinom 2013. godine. Podsjeća na tehnologiju iz serije “Star Trek” zar ne?

Iako ovaj sistem nije savršen, on omogućava slijepoj osobi da povrati osnovne funkcije kao što su hodanje trotoarom bez problema, razlikovanje crne od bijele boje. Retina se obnavlja posredstvom implanta pa se i vid poboljšava.

Genski identitet raka

Nije svaki rak podjednako smrtan – rak prostate donosi veće šanse za preživljavanje od maligniteta u mozgu. Pa čak i rak prostate dolazi u različitim formama, težinama i oblicima. Analizirajući mutirani genom tumora, doktori sada mogu da odrede da li je rak osjetljiv na određenu vrstu hemioterapije ili neće reagovati na neku terapiju. Prepoznajući podtip može značiti da dalja istraživanja mogu bukvalno spasiti živote.

Defibrilator za mozak

Više od 840.000 ljudi pati od iznenadnih i nekontrolisanih napada, pa se uređaj koji ih zaustavlja “NeuroPace” može smatrati defibrilatorom za mozak. Sistem čine senzori implantirani u mozak koji prepoznaju prve tremore dolazećeg napada. Onda šalju električne impulse koji zaustavljaju napade na samom početku. Ovaj uređaj smanjio je broj napada za 40% u prvoj godini postojanja.

Lijek za hepaptitis

Do skora, u lijek za hepatitis C nije polagano mnogo nade. Ne više od 70% pacijenata je bivalo izliječeno i to nakon 48 nedjelja strogog antiviralnog režima, koji je podrazumijevao i injekcije interferona koji izaziva nebrojeno mnogo nuspojava. Ali novi lijek Sofosbuvir je moćniji ubica hepatitisa C, sa uspjehom kod 95% pacijenata. Lijek se daje 12 nedjelja i ne podrazumijeva interferon.

Anesteziološki ajped

Iako hirurzi pokupe svu slavu, činjenica je da anesteziolozi igraju najvažniju ulogu u očuvanju života tokom operacije. Oni su

lica koja ne pamtite iako baš njih posljednje vidite pred uspavljivanje a ona vas i bude. Između kontrole srčanog ritma, disanja, funkcija mozga oni moraju da budu upoznati sa svim detaljima operacije kako bi znali kako da vam prilagode doze sedativa bez izazivanja komplikacija.

Novi “operativni informacioni sistem” podrazumijeva softver koji upozorava doktora na potencijalne probleme, prati hirurgov rad i dokumentuje svaki korak operacije. Ovo je neophodno kada operacije traju po 16 sati.

Transplantacija fecesa

Ideja uzimanja nečijeg izmeta i smještati ga u drugo debelo crijevo, vam može djelovati odbojno ali je dokazano da je veoma

efektna u liječenju klostridije (Clostridium difficile), bakterije koja ubije više od 15.000 ljudi svake godine.

Zbog činjenice da je mnogima ova ideja ogavna, istraživači iz Kanade su razvili metod koji izdvaja samo dobre bakterije, koje pomažu ubijanju klostridije, bez fecesa i smjestili su je u pilulu.

Hormon koji spašava srce

Jedna od četiri osobe koje su hospitalizovane zbog problema sa srcem ne prežive duže od jedne godine. Ali novi lijek koji se zove serelaksin (Serelaxin) je poboljšao šanse za preživljavanjem na 37%, tvrde podaci Univerziteta u Kaliforniji. On je sintetička verzija hormona relaksina koji proizvode trudnice da bi se smanjio stres. Ovaj hormon, ne samo da pomaže ubacivanja kiseonika u krvne sudove već ima i antiupalna dejstva.

Test krvi koji predviđa infarkt

Novi test koji mjeri nivo troponina i u krvi može predvidjeti da li će osoba imati srčani udar ili ne. Troponin I je protein koji se oslobađa u krvotok kada je srčani mišić oštećen. Što je veća šteta na srcu, to će više troponina I biti u krvi.

Nova studija pratila je visoko osjetljivi tip troponina I koji se pokazao kao mnogo tačniji pokazatelj skorog infarkta od dosadašnjih. Otkrića su objavljena u Žurnalu Američke medicinske asocijacije.

3D štampači biološkog materijala

Sada je već raširena upotreba 3D printera koji štampaju skoro sve – od pištolja do zgrada. Korišćenje ovih mašina u medicini je veoma praktično. Trenutno su odštampane – embrionske matične ćelije, koža, krvni sudovi, kosti.

Svarljivi senzori

Odobreni prije dvije godine, svarljivi senzori omogućavaju doktorima da dobiju više informacija o ljudskom tijelu i tome kako određene terapije utiču na organe.

U pitanju je senzor koji prenosi informacije do doktora i pomaže mu da poboljša brigu o pacijentu kroz jedinstveno iskustvo.

Ova tehnologija omogućava ljudima da progutaju pilulu koju im da doktor i ne dođu na sljedeći pregled obzirom na to da njihov doktor svakodnevno dobija informacije o njihovom zdravlju.

MEDICITYNEWS.COM