Screenshot 6 2
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Svijet / Vijesti
Kurbani 2021

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopćila je kako se ukupno 130 zemalja složilo s provođenjem globalne porezne reforme koja će natjerati multinacionalne kompanije da plaćaju minimalni porez na dobit od 15 posto. Prema prognozama OECD-a, novi porezni režim koji će ubrzo stupiti na snagu, a čija je svrha ujednačavanje porezne politike u svijetu, donijet će vladama dodatnih 150 milijardi dolara prihoda.

“Okvir će ažurirati ključne elemente stogodišnjeg međunarodnog poreznog sistema koji trenutno ne odgovara globalnoj i digitaliziranoj ekonomiji 21. stoljeća”, saopćeno je iz OECD-a.

Pregovori i zaključivanja sporazuma o uvođenju minimalne stope poreza na dobit uslijedilo je nakon sastanka članica G7 prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji.

Nakon što su zemlje članice usaglasile prijedlog, pregovori o reformi globalnog poreznog sistema sada će se odvijati na nivou članica G20 koje bi trebale održat sastanak 9. i 10. jula u Veneciji.

Američki predsjednik Joe Biden kao i ministrica finansija Janet Yellet pozdravili su ovakav vid porezne reforme te su ga nazvali historijskim.

Njemačka se također složila s reformom te su vlasti u ovoj zemlji saopćile kako je ovakav sporazum kolosalni korak ka poreznoj pravdi koja je potrebna svijetu.

Sporazum koji su postigle države, odnosi se prije svega na spostavljanje mjera koje će spriječiti multinacionalne kompanije da manipulišu podacima i prijavljuju poslovanje u državama u kojima je porez manji.

Ovakav dogovor zemalja najviše će utjecati na tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazona i Googlea, a samo provođenje sporazuma u budućnosti bi vladama zemalja moglo donijeti milione dolara dodatnih prihoda koji se mogu iskoristiti za oporavak ekonomije od krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa.

Države su se opredijelile za donošenje ovakvog sporazuma iz nekoliko razloga. Prije svega, zemlje će donošenjem ove odluke nastojati spriječiti dosadašnju praksu država koje su se “takmičile” u donošenju zakona koji bi omogućili što niže stope poreza na dobit kojima bi privlačili multinacionalne kompanije.

To je javne blagajne država do sada koštalo stotine milijardi dolara, a kriza se naročito osjetila u periodu pandemije koronavirusa kada su ostali dijelovi privrede i ekonomije bili ugroženi.