Nakon 10 godina BiH usvojila tek dva dokumenta: FBiH i RS pokreću fondove i obveznice za održivi razvoj, ali vremena je sve manje

Na putu do roka, 2030. godine, do kada se BiH skupa sa 192 članice Ujedinjenih nacija (UN) obavezala da će provesti Agendu za održivi razvoj, naša zemlja je u proteklih 10 godina, kada je počela Globalna utrka za zaštitu ljudi i Planete, usvojila tek dva dokumenta. To su Okvir za ciljeve održivog razvoja (SDG) i Finansijski okvir za finansiranje ciljeva održivog razvoja.

Ingrid Mekdonald (Macdonald), rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, i Marija Molina Alvarez de Toledo (María Molina Álvarez de Toledo), ambasadorica Španije u BiH, u autorskom tekstu „Otključavanje budućnosti: Finansiranje održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“ istakle su da naša zemlja rizikuje da ne ispuni sve svoje ambicije za 2030. godinu, osim ako se ne aktiviraju novi izvori finansiranja i ostvari bolje targetiranje postojećih resursa. Navele su da je i dalje neiskorišteno čak 3,4 milijarde maraka suficita bankovnih sredstava.

Okvir za finansiranje Ciljeva održivog razvoja pruža praktične odgovore: nove instrumente poput zelenih i obveznica za SDG, ugovore o energetskom učinku putem kompanija za energetske usluge, kao i najviše finansijske strukture za pružanje podrške malim i srednjim preduzećima. – Bitno je da se oba entiteta – i Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine – već kreću naprijed i pripremaju za iniciranje investicionih fondova i obveznica za SDG, a studije izvodivosti se očekuju do kraja ljeta ove godine – navele su autorice.

Da nakon 10 godina BiH ima samo dva dokumenta, potvrđuje nam ekonomski stručnjak, prof. Vjekoslav Domljan koji naglašava da će strateški investicioni fondovi i obveznice za SDG biti kao pilot-projekti. Praktično do zadanog roka, to će mišljenja je biti vrlo teško realizovati.

– Na to nas tjeraju i pravila EU, jer, ne samo da smo se obavezali provoditi dekarbonizaciju, kako smo to potpisali u ciljevima održivog razvoja na nivou UN-a, nego nas na to tjera i uvođenje CBAM-a od EU i niz drugih regulativa da radimo brže na nekim segmentima kao što je uvođenje obnovljivih izvora energije – govori prof. Domljan.

Podsjetimo, s prvim danom 2026. godine trebala bi početi primjena CBAM-a, mehanizma preko kojeg će se privrednicima iz BiH na izvoz električne energije, aluminija, čelika, vještačkih đubriva i dr. naplaćivati taksa za ugljendioksid. Posljednje informacije govore da će primjena CBAM-a biti prolongirana za 2027. godinu.

– Najvjerovatnije će biti pomjeren rok, što znači da ćemo dobiti predah, koji bi trebalo iskoristiti za rad na uspostavi SIF-a na dekarbonizaciji, a onda imati neku osnovicu da tražimo dalje prolongiranje. Ne možemo ništa ne raditi, a tražiti da nam prolongiraju – ističe prof. Domljan.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE