Duraković: Posljedice Dodikovih političkih poruka i odluka osjećaju svi Bošnjaci u RS-u

Duraković je naveo da je Dodik ovom odlukom prekršio Ustav RS-a koji jasno propisuje ravnopravnost Srba, Bošnjaka i Hrvata kao konstitutivnih naroda, te da je riječ o politički motiviranom i selektivnom provođenju zakona. Ističe da su sredstva uskraćena isključivo bošnjačkom potpredsjedniku, dok hrvatskom nisu, što smatra primjerom sistemske diskriminacije.

Milorad Dodik je politički očajan i sve više gubi tlo pod nogama u političkom smislu. Svjestan je da je političkim djelovanjem proteklih godina, sve nas doveo u veliki problem.

Prema njegovim riječima, represivne mjere Dodika su uslijedile nakon odluke CIK BiH da mu oduzme mandat predsjednika RS-a i one su politički motivirane i usmjerene protiv Bošnjaka. Dodik je najavio i referendum, za koji Duraković smatra da je nepoželjan i da se njime želi iscrpiti narod.

Kada je Sud BiH donio drugostepenu presudu o oduzimanju mandata Dodiku i kada je bilo jasno da je ta presuda konačna i da njegov mandat prestaje, njegovo ponašanje je kulminiralo i on je krenuo u napad tamo gdje je najlakše. Udario je gdje su Bošnjaci najslabiji, a to su institucije ovog entiteta čiji je politički subjektivitet kroz zakonsko i ustavno uređenje apsolutno marginaliziran.

Posljedice Dodikovih političkih poruka i odluka osjećaju svi Bošnjaci u RS-u, poručuje potpredsjednik RS-a i podsjeća na nedavne Dodikove izjave u kojima Bošnjake naziva “muhadžirima”, što, kaže, ohrabruje ultranacionaliste i one koji podržavaju secesionističku politiku. Duraković dodaje da su zabilježene i prijetnje njegovom savjetniku Sudbinu Musiću, prijedorskom logorašu, te drugim povratnicima.

Ako on koristi svoje političke mehanizme da oduzme osnovne resurse za rad od potpredsjednika, to je direktan udar na volju građana, ne samo na mene. On krši i ustav entiteta RS i zakone, jer ustav jasno propisuje da su Srbi, Bošnjaci i Hrvati konstitutivni narodi s ravnopravnim pravom u institucijama ovog entiteta.

Smatra da se institucije koje bi trebale biti javne i otvorene za sve građane tretiraju kao ekskluzivno srpske, što stvara ambijent nesigurnosti. Napominje da Dodik, iako mu je mandat oduzet, i dalje koristi institucionalnu moć kako bi otežao život i rad Bošnjacima u RS-u.

Govoreći o obrazovanju, podsjeća da je od 2014. godine u školama ukinut bosanski jezik, te da je bilo pokušaja uvođenja predmeta “Odbrambeno-otadžbinski rat” u kojem se, prema njegovim riječima, ratni zločinci prikazuju kao književnici i javne ličnosti, bez isticanja njihove uloge i presuda iz Haaga. Ističe da je riječ o iskrivljavanju historije i oduzimanju prava djeci na istinu, uz kršenje zakonske obaveze da nacionalna zastupljenost nastavnog kadra prati zastupljenost učenika.

Dakle, ne govori se ko su, ko su zločinci, samo se spominje da su presuđeni od strašnog suda u Hagu. Sve je to pokušaj da se nametne narativ kroz sistem.

U školama u entitetu Republika Srpska se obilježavaju krsne slave i nameće kulturni i nacionalni identitet, ističe Duraković. Roditelji zbog toga, kaže, često šalju djecu na školovanje u druge sredine.

Postoje škole u kojima se nameće sve ono što nema veze s našim i kulturnim i nacionalnim i bilo kakvim drugim identitetom. I naša djeca u takvom ambijentu pohađaju nastavu.

Upozorava da Dodik kontrolira vladu, skupštinu, policiju i Ministarstvo unutrašnjih poslova, te da najavljuje referendum, iako pitanje još nije definisano, ali će, smatra, biti antiustavno. Pokušaji promjene Ustava RS-a, uključujući ukidanje pozicije potpredsjednika, ocjenjuje kao poteze koji mogu destabilizovati sigurnosnu situaciju u BiH.

Imate situaciju u kojoj je građane strah jer Dodik ima apsolutnu političku moć u kojoj, i oni koji možda ne misle kao on, ne smiju reći svoje mišljenje. Narodna skupština RS-a će uskoro zasjedati kako bi odlučila o referendumu, čije pitanje još nije definirano.

Za kraj Duraković dodaje da Dodik želi ukinuti potpredsjednika Vijeća naroda, odnosno konstitutivne narode. Pojašnjava da su to opasne odluke koje mogu destabilizirati sigurnosnu situaciju u BiH.

Pitanje je političkog razuma oko njega, u opoziciji ili u drugim krugovima, ali ni opozicija se ne snalazi baš najbolje, jer ih uvlači pod svoje. Da li će razum prevladati ovu šizofrenu politiku koju on vodi, ostaje da vidimo.

Očekuje da će uz podršku međunarodne zajednice i konstruktivnih političkih aktera u Bosni i Hercegovini biti moguće zaustaviti destruktivne i neustavne procese koji ugrožavaju društvenu koheziju. Većina građana teži miru, sigurnosti i stabilnom okruženju za odgoj svoje djece, a ostvarenje tih ciljeva, kaže Duraković, zahtijeva dosljedno poštivanje zakona i funkcionisanje pravne države kao temeljnog principa očuvanja stabilnosti.