Ko može zaštititi novinare u BiH?

Istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini i dalje je jedan od najrizičnijih poslova. Novinari i novinarke koji istražuju korupciju i kriminal često su izloženi prijetnjama, zastrašivanju i fizičkim napadima. 

Demokratija jedne zemlje

Njihov rad nerijetko zavisi od evropskih i američkih fondova i donacija, dok zaštita institucija u većini slučajeva izostaje. Stručnjaci upozoravaju da je zaštita onih koji otkrivaju istinu pitanje ne samo profesije, već i demokratije jedne zemlje.

„Očito je da je na sceni već dugo gušenje slobode medija. Ono što se desilo u RS sa ona dva zakona na neki način je sistematizovalo tu intenciju, ali ni Federacija ni Brčko nisu slobodni od tih pritisaka. Ko god se pobuni dobije ili fizički batine ili verbalne“, upozorava novinarka Dženana Alađuz.

Prema podacima Linije za pomoć novinarima, tek 25,4 posto prijavljenih slučajeva završi u korist novinara. Izmjene krivičnog zakonodavstva, koje bi bolje štitile medijske profesionalce, još uvijek nisu provedene. Umjesto sistemske zaštite, podršku im pružaju novinarska udruženja – kroz osude, pravnu pomoć i povezivanje s međunarodnim organizacijama, piše BHRT.

„Problem je nerazumijevanje pravosuđa, policije i svih drugih institucija o vrijednosti istraživačkog rada i međunarodnih standarda zaštite novinara. Druga bitna stvar je da se aktiviraju kontakt-tačke u policiji i tužilaštvima – 32 osobe u BiH iz policijskih struktura imaju posebne ovlasti da vode računa o sigurnosti novinara i da budu dostupni onima koji prijavljuju slučaj“, kaže Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.

Uređivačka nezavisnost

Evropska novinarska zajednica spas vidi u primjeni EU Zakona o slobodi medija, koji je na snagu stupio u petak. Ovaj akt štiti novinare od političkog pritiska, zabranjuje špijuniranje medija i garantuje uređivačku nezavisnost. Iako se ne primjenjuje u BiH, preporuka je da se njegove odredbe poštuju zbog evropskog puta zemlje.

„Veče uoči donošenja takvog bitnog zakona za slobodu novinarskog rada, vlast u BiH privodi Natašu Miljanović i zaista mi se već tim činom ne čini da postoji dobra politička volja kako bi se prihvatio i primijenio akt o medijskim slobodama. A dobra politička volja svih nas je preduvjet da bi svaki dobar dokument zaživio“, izjavila je Maja Sever, predsjednica Evropske federacije novinara.

Zaključak sagovornika je jasan – novinarima je potrebna stvarna zaštita, a ne samo borbene izjave i saopštenja. Promjene će, smatraju, doći tek kada društvo shvati da je odbrana onih koji otkrivaju istinu temelj demokratije.