Politički analitičar Aleksandar Popov: Dodikov sistem se polako urušava, referendum je prijetnja praznom puškom

Nova faza političke krize, inicirana pravosnažnom presudom i oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku, te najave novog referenduma, samo su nastavak stanja koje traje već skoro dvije decenije, otkako je Dodik dobio drugi mandat, izjavio je za „Avaz“ politički analitičar i direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov. Dodaje da je s Dodikom, kao ključnim čovjekom na političkoj sceni, BiH išla iz jedne u drugu krizu.

– On je sve ovo vrijeme igrao „duple pasove“ i s predstavnicima ostala dva konstitutivna naroda, sa najavama unitarne BiH i otcjepljenja RS nabacuju lopte jedni drugima da bi što duže trajali. Te igranke su, uz pasivnu ulogu bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko), trajale sve dok nije došao Kristijan Šmit (Christian Schmidt) koji je počeo da preduzima energične mjere, a koje nailaze na otpor zato što, koliko-toliko, vode u pravcu konsolidacije. Dodik je otišao najdalje, ne znam zašto mu je trebalo da se toliko inati, a u historiji je mogao ostati zabilježen kao veliki čovjek, jer je bio građanski orijentisan za vrijeme rata i protivio se takvoj politici – kaže Popov.

Nije faktor

Sa zaokretom od demokrate do nacionaliste, Dodik je najviše učinio na urušavanju BiH, ali Popov u svemu vidi pomalo šizofrenu igru.

– S jedne strane negira BiH kao državu i visokog predstavnika, a onda se odazove pozivu Suda BiH, prihvati da otkupi kaznu, na taj način priznajući i institucije BiH i visokog predstavnika. Sada imamo daljnje produbljivanje krize u RS s ostavkom premijera Vlade Radovana Viškovića i suđenje njemu i predsjedniku NSRS Nenadu Stevandiću, tako da ja mislim da se Dodiku polako, ali sigurno urušava sistem. Mislim da on više nije onaj faktor, ne samo u BiH, već i u RS. Prijeti referendumima, ali mislim da je to prijetnja prazne puške. Međunarodna zajednica sigurno neće pristati dozvoliti da se, u jeku opšte, globalne krize, pregovora oko Ukrajine, rata u Gazi i velikog svjetskog prestrojavanja, otvori novo žarište na Balkanu – ističe Popov.

Podsjeća na izjave američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), koji je u martu ove godine poručio da djelovanje predsjednika RS Milorada Dodika podriva institucije BiH i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost, ali da situacija u BiH ne smije voditi raspadu zemlje, niti novom sukobu, ali i da ovo nije 1992. godina i da SAD neće dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma i da se teško stečeni mir u BiH ugrozi. Popov ocjenjuje da i opozicija u RS ne pokazuje spremnost da podrži Dodika u onome što radi.

– Ovo je možda prilika za zaokret u BiH, ako se Dodik stvarno skloni s političke scene. To će biti upozorenje i predstavnicima ostala dva naroda koji, ne u toj mjeri, ali doprinose nestabilnosti u BiH. Od Čovića koji zagovara treći entitet, dok likovanje iz Sarajeva nakon presude Dodiku izaziva samo kontrareakciju i djeluje, ne samo na političare, već i na običan svijet. Na način da to sve izgleda kao da ponižavaju RS, a takvo ponašanje nije dobro – dodaje Popov.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čini se da međunarodna zajednica bez reakcija i u tišini posmatra dešavanja u BiH, ali Popov smatra da se mnogo toga dešava „iza zavjese“.

Stanje na ivici

– Nije slučajno što je Dodik prihvatio presudu Suda BiH i da su se i Stevandić i Višković uredno odazvali sudu. Zato mislim da međunarodna zajednica nije pasivna, jer mislim da je stiglo upozorenje. Osim SAD, ni evropske zemlje neće dozvoliti nikakve avanture, a ovo što Dodik prijeti namijenjeno je domaćoj javnosti, da se vidi da se on ne predaje tek tako, ali se zapravo vidi da je kooperativan kad zagusti – pojašnjava Popov.

Dešavanja u Srbiji, koju već mjesecima potresaju masovni protesti građana, opisuje kao stanje na ivici, pa je teško predvidjeti u kojem pravcu će sve ići. Dok predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavljuje odlučne mjere, Popov očekuje da situacija u septembru bude još gora.

– Uz sva svjetska previranja, vidimo da su nestabilne i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija, pa konačan rasplet zavisi i od onog na globalnom planu. Vidimo da se ulazi u neku završnicu oko Ukrajine, da američki predsjednik Donald Tramp (Trump) s nipodaštavanjem gleda na svoje partnere u Evropi, pa je rasplet neizvjestan. U svakom slučaju, da nije nestabilnosti globalne sigurno bi pažnja Evrope, a možda i Amerike, više bila usmjerena na ovaj region. Sve to odvlači pažnju, ali ne u tolikoj mjeri da se ovdje može desiti ozbiljniji požar. U narednih pola godine vidjet ćemo neku vrstu raspleta – zaključuje politički analitičar Aleksandar Popov.

Zadnji među zadnjima

BiH je u potpunom zastoju kada je evropski put u pitanju, posljednja u regionu izvan plana rasta, s već uskraćenim iznosom od 100 miliona eura i mogućnošću da on bude dodatno umanjen ako svoje obaveze ne ispuni do kraja septembra. Popov odgovornom smatra i međunarodnu zajednicu koja je dopustila da se politički predstavnici konstitutivnih naroda toliko osile.

– 30 godina od Dejtona, BiH je i dalje protektorat, a niko nema ideju šta dalje da se uradi. Tri decenije su propuštene da se napravi novi dogovor i da se izađe iz tog začaranog kruga iz 90-tih godina – kaže Popov.