Glavni grad među najzagađenijima: Sarajevo traži put do zdravijeg zraka

Sarajevo se već godinama nalazi među gradovima s najzagađenijim zrakom, a posebno tokom zimskih mjeseci problem postaje ozbiljna prijetnja zdravlju građana. Koncentracije toksičnih čestica PM često višestruko prelaze dozvoljene vrijednosti, pa nadležni upozoravaju da se radi o procesu čije rješavanje traži dugoročnu strategiju, stalne mjere i značajna finansijska ulaganja.Dok zemlje Evropske unije postepeno ukidaju upotrebu čvrstih goriva i zatvaraju industrijske pogone, Sarajevo još uvijek vodi bitku s individualnim ložištima i saobraćajem, koji čine glavninu izvora zagađenja. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, 20 do 30 posto onečišćenja dolazi od saobraćaja, dok najveći teret nose domaćinstva koja koriste ugalj i drva.Najveći broj prekoračenja evidentiran je na mjernim stanicama u Ilijašu, Otoci, Vogošći, Ilidži i na Bjelavama. U Ilijašu, gdje više od 90% kućanstava koristi čvrsta goriva, broj dana s prekoračenjem štetnih čestica u 2022. iznosio je 143, dok je u 2024. smanjen na 116.Industrijski utjecaj na zagađenje zraka u Kantonu Sarajevo procjenjuje se na manje od tri posto, no dodatni problem stvaraju emisije iz drugih kantona. Iz Ministarstva komunalne privrede i zaštite okoliša KS naglašavaju da su posljednjih godina realizirani brojni projekti s ciljem poboljšanja kvaliteta zraka.Među njima se izdvajaju energijska sanacija javnih i stambenih objekata, prelazak javnih ustanova na ekološka goriva, subvencije za plinsko grijanje, nabavku certificiranih peći i promociju obnovljivih izvora energije poput solarnih sistema i toplotnih pumpi. Implementacija Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalog čvrstog goriva zahtijeva oko 380 miliona KM ulaganja u narednih deset godina, do poboljšanja kvaliteta zraka bez ovakvih velikih ulaganja nije realno moguće u kratkom vremenskom roku“, ističu iz Ministarstva.Posebno se radi i na unapređenju javnog prijevoza, izgradnji biciklističkih staza i modernizaciji saobraćajne infrastrukture. Trenutno se izrađuje Kantonalni plan kvaliteta zraka koji će po prvi put mjerama po općinama modelirati očekivane efekte.Uprkos blago pozitivnim trendovima, lebdeće čestice PM10 i dalje su najkritičniji problem jer se redovno bilježi više od 35 dana godišnje s prekoračenim vrijednostima – što je zakonski maksimum. Nije realno očekivati smanjenje zagađenosti zraka u tim mjerama da se zadovolje propisani uslovi iz zakonske regulative iz razloga što je provođenje mjera dugoročan proces a naš zrak višestruko zagađen u odnosu na dozvoljene vrijednosti.Konstantan rast broja vozila i novih individualnih ložišta u konačnici smanjuje efekte mjera“, poručili su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.