Ko je György Baráth, Mađar protjeran iz BiH zbog navodne špijunaže: “Nisam mogao reći da smo turisti…”

Dvojica mađarskih državljana privedena su ranije ovog mjeseca na području Tuzle zbog sumnje u špijuniranje na području Tuzlanskog kantona. Po obavještenju Ministarstva unutrašnjih poslova TK djelovala je i Služba za poslove sa strancima BiH, koja je utvrdila da su Mađari nezakonito provodili aktivnosti “dokumentovanja i evidentiranja događaja” i izrekla je mjeru otkaza bezviznog boravka, te njihovog protjerivanja sa teritorije Bosne i Hercegovine. Nekoliko dana nakon protjerivanja iz BiH, jedan od njih govorio je za mađarske medije i otkrio detalje svog boravka u našoj zemlji.

Dvojica mađarskih državljana privedena su ranije ovog mjeseca na području Tuzle zbog sumnje u špijuniranje na području Tuzlanskog kantona. Po obavještenju Ministarstva unutrašnjih poslova TK djelovala je i Služba za poslove sa strancima BiH, koja je utvrdila da su Mađari nezakonito provodili aktivnosti “dokumentovanja i evidentiranja događaja” i izrekla je mjeru otkaza bezviznog boravka, te njihovog protjerivanja sa teritorije Bosne i Hercegovine. Nekoliko dana nakon protjerivanja iz BiH, jedan od njih govorio je za mađarske medije i otkrio detalje svog boravka u našoj zemlji.

“Nismo špijunirali, već smo provodili tajnu privatnu istragu”, rekao je 73-godišnji György Baráth za mađarski Telex.

Ovaj portal navodi da se radi o muškarcu, koji decenijama radi kao privatni istražitelj, a prošle sedmice je uhapšen zajedno s kolegom zbog sumnje na špijunažu.

Barátha je šef privatne istražiteljske agencije Baráth és Partnerei, koju je osnovao 1999. godine, kada je ovaj posao još uvijek bio relativno nov.

Iskustvo u tajnoj službi

Telex pojašnjava da mnogi mađarski privatni istražitelji imaju iskustvo u provođenju zakona ili tajnim službama, a Baráth pripada ovoj drugoj grupi. Prije promjene režima radio je za vojnu tajnu službu, zatim za kontraobavještajnu službu, a nakon promjene režima radio je za Informativni ured, tj. obavještajnu službu. Sve što je otkrio o ovom periodu svog života jeste da je kao obavještajni oficir uglavnom bio u inostranstvu, ne u kancelariji, već na terenu.

Baráth je napustio tajnu službu sredinom 1990-ih. U privatnom sektoru je prvo radio kao sigurnosni konsultant, a zatim, od kraja 1990-ih, kao privatni istražitelj. Otkad je napustio obavještajnu službu, nije imao nikakve veze s državnom agencijom, rekao je kada sam ga pitao o tome. Deset godina – do prošle godine – obavljao je i funkciju predsjednika Mađarskog udruženja detektiva.

Rekao je da 90 posto klijenata njegove privatne istražiteljske agencije čine stranci, a mnogi zahtjevi su u poslovne i ekonomske svrhe. Ali je kao primjer naveo da imaju relativno veliki broj zadataka gdje moraju provjeriti prošlost zaposlenika koji se prijavljuje za određeni posao. Zadatke dobijaju ne samo na Balkanu, već i širom svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države. “Bio sam gotovo svugdje, osim u Meksiku”, rekao je, naglašavajući da je povjerljivost izuzetno važna u radu privatnih istražitelja.

Bilo je očigledno da su to stranci

“Identitet klijenta je tajna. Priroda zadatka je tajna. Rezultat našeg rada i šta će klijent s njim uraditi je također tajna”, rekao je za mađarski medij, naznačavajući da neće ni Telexu reći ko je naručio posao koji je zahtijevao odlazak u BiH. Sve što je otkrio o poslu u BiH jeste da su, kao dio privatne istrage u poslovne svrhe, morali posmatrati subjekt – tajno, naravno. Također je rekao da privatni istražitelji ne mogu kršiti zakon niti činiti zločine tokom svog rada, da i oni obavljaju svoj posao u skladu sa zakonom i da rad u BiH nije izuzetak.

On i njegov kolega imali su smještaj u gradu Tuzli. U zemlju su stigli 20. oktobra. Radili su u malom mjestu Banovići u Tuzlanskom kantonu.

“Nema turističkih atrakcija, nema turista. To nije bilo dobro za naš posao jer je bilo očigledno da smo stranci, stranci”, objasnio je. Tokom rada u Banovićima, pazili su da se ne približe previše svojoj meti. Ali ipak su privukli pažnju osobe koja je, prema Baráthu, vjerovatno sarađivala s policijom. Vjeruje da ih je upravo ta osoba prijavila lokalnoj policiji.

Izbrisane fotografije i lažna priča o klijentu

“Upravo sam nešto vadio iz auta kada me je partner nazvao i rekao da mu policija provjerava ličnu kartu. Otišao sam tamo i vidio tri policajca kako stoje kod mog kolege. Pitali su nas šta radimo u gradu. Nakon što sam na trenutak razmislio, odlučio sam da ne mogu reći da smo turisti, jer u Banovićima zapravo nema turista… pa sam reko da smo privatni istražitelji”, ispričao je Baráth.

Rekao je da su ih u tom trenutku policajci ljubazno pitali mogu li vidjeti šta se nalazi u njihovom automobilu. “Naravno, pokazao sam im. U automobilu je bila video kamera, fotoaparat i dvije skrivene video kamere. Brzo sam jednu od njih stavio u džep, ali druga je bila skrivena u kačketu, koji sam pokazao policajcima. Imali smo još dovoljno vremena da brzo izbrišemo fotografije koje smo snimili telefonima na mjestu događaja”, prisjetio se okolnosti provjere identiteta. Sve se to dogodilo 22. oktobra.

Nakon provjere njihovih ličnih dokumenata, policija ih je zamolila da pođu s njima u lokalnu policijsku stanicu. Tamo su ispitani, ali Baráth nije otkrio ime svog klijenta niti mete. Umjesto toga, rekao je da je smislio lažnu priču o tome šta privatni istražitelj radi u Banovićima. “Očigledno, nisam mogao otkriti klijenta niti ko je meta. Rekao sam da tražimo čovjeka po imenu István Kovács, o kojem imamo samo opis. Morali smo ga posmatrati. Tražili su mi telefon, ali srećom fotografije su do tada već bile izbrisane”, rekao je privatni istražitelj. István Kovács je očigledno bio samo izmišljeni lik.

Policijski službenici su ih pitali i da li špijuniraju za mađarske ili ruske tajne službe.

“Znali smo da nemaju dokaza protiv nas, pa nismo tražili konzularnu zaštitu”, rekao je Baráth, koji smatra da je jedan važan faktor u priči to što u BiH nema privatnih istražitelja. U BiH ne postoji zakon koji reguliše aktivnosti privatnih istražitelja, tako da policija nije tačno razumjela šta taj posao podrazumijeva.

“Nismo bili pritvoreni, bh. agenti uopće nisu bili grubi prema nama”

Nakon ispitivanja, istog dana im je dozvoljeno da napuste policijsku stanicu, ali bez dokumenata i pod uslovom da se jave imigracionim vlastima sljedećeg dana, 23. oktobra. “Napustili smo policijsku stanicu i otišli u restoran na večeru”, rekao je, opovrgavajući izvještaje u bh. štampi da su bili pritvoreni i na minut.

Sljedećeg dana, osim policajaca, u imigracijskom uredu u Tuzli pojavili su se i pripadnici bosanskohercegovačke tajne službe, odnosno Sigurnosno-informativne agencije (OSA). “Pitali su nas da li špijuniramo za mađarsku ili rusku tajnu službu”. Baráth se prisjetio ispitivanja. Rekao je da agenti bh. kontraobavještajne službe uopće nisu bili grubi prema njima, a ispitivanje je provedeno u normalnom tonu.

“Rekli su da znaju da sam ranije radio za mađarske tajne službe. Naravno, nije im bilo teško da to saznaju, jer je moja detaljna biografija dostupna na web stranici moje privatne istražiteljske agencije, a sve je javno. Rekao sam im isto što sam rekao i policiji u Banovićima: provodimo tajnu istragu u sklopu privatne istrage. Naravno, ponovio sam i naslovnu priču o izvjesnom Istvánu Kovácsu, te sam dodao još neke detalje. Rekao sam im da je, dok me ovdje ispituju, meta, taj izvjesni Kovács, već mogao imati sastanak zbog kojeg smo ga trebali pratiti, ali smo ga propustili, tako da nam naš klijent neće platiti”, rekao je privatni istražitelj.

Prema Baráthu, ispitivanje u imigracijskoj kancelariji trajalo je od 9 do oko 15 sati u srijedu, ali je tokom tog vremena postalo jasno da bh. službe nisu pronašle ništa o njima što bi se moglo iskoristiti za sumnju u njih. Međutim, prema Baráthu, oni su “bili uporni u pokušajima”.

U jednom trenutku tokom ispitivanja, rečeno im je da se vrate u imigracijski ured u 17 sati ili sljedećeg jutra kako bi potpisali neke dokumente. Baráth je odabrao prvo, te su otišli u obližnji kafić da popiju kafu i bezalkoholno piće.

Prema riječima privatnog istražitelja, tada su doživjeli prvo iznenađenje.

“Bh. novinar je nazvao i pitao jesmo li mi Mađari koji su uhapšeni zbog sumnje na špijunažu i koji su tajno fotografisali bh. vojni objekat. Rekao sam mu da je to besmislica, da se ništa slično nije dogodilo”, prepričao je Baráth telefonski poziv. Za Telex je demantovao da su fotografisali bilo kakve vojne objekte, dodajući da, koliko on zna, u Banovićima nema vojnih objekata. “Ubrzo nakon toga, nazvao nas je drugi bh. novinski website postavljajući slična pitanja”, prisjetio se vremena koje su proveli u kafiću.

“Izuzetno zanimljive mete” za sigurnosne službe BiH

Nakon povratka u imigracijski ured, rečeno im je da moraju napustiti BiH u roku od 15 dana. “Na kraju su nas pitali na kojem graničnom prijelazu ćemo napustiti zemlju. Rekao sam im da će to biti isti onaj na kojem smo ušli”, rekao je Baráth, kojeg je iznenadilo što je cijela priča kasnije postala “špijunska afera” u bh., srpskoj i mađarskoj štampi.

Baráth je potvrdio Telexu da su deportovani (prema odluci, morali su napustiti zemlju u roku od 15 dana), ali je vjerovao da ih Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) nije pratila od trenutka ulaska u zemlju, jer da jesu, znali bi ko je “prava” meta Mađara. “Naš rad kao privatnih istražitelja nije bio otkriven, a Bosanci nisu bili u mogućnosti da identifikuju ni našeg klijenta ni našu metu”, rekao je s prizvukom ponosa u glasu. Također je negirao da su ih Rusi angažovali za posao u BiH.

Vojni objekat u blizini?

Telex je samo djelimično uspio provjeriti verziju koju je iznio Baráth. Ne postoje zvanični vojni objekti u ili oko grada u kojem su djelovali. Činjenica da se ova priča ipak proširila u bh. štampi može biti posljedica činjenice da su se oko Banovića nekada nalazili rudnici uglja, a u to vrijeme Tito je volio koristiti takva planinska, neravna područja bivše Jugoslavije za skrivanje vojnih objekata. Sve što smo uspjeli pronaći je da se, prema starom turističkom vodiču Al Jazeera Balkan, na jednoj od planinarskih staza u blizini Banovića nalazi vojni objekat koji treba izbjegavati. Osim toga, prema službenoj web stranici Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, tadašnji ministar odbrane je 2015. godine posjetio grad Kladanj, 45 kilometara od Banovića, i “vojni objekat na planini Konjuh”.

Izvještaji bh. štampe koji su tvrdili da su “mađarski špijuni” privedeni također nisu bili istiniti – zapravo, protiv Mađara nije podignuta nikakva optužnica. Međutim, budući da Baráth nije mogao otkriti identitet svog klijenta, a fotografije snimljene njihovim mobilnim telefonima su izbrisane kako bh. vlasti ne bi mogle saznati istinu,Telex nije mogao provjeriti tačnost njegove priče.

Činjenica da su ih vlasti BiH deportovale i zabranile im ulazak u zemlju godinu dana mogla bi značiti dvije stvari. S jedne strane, to bi moglo značiti da su vjerovali da su špijuni, ali to nisu mogli dokazati. Ali to bi također moglo značiti da nisu željeli da sve izgleda kao njihov neuspjeh, pa su morali poduzeti neku vrstu akcije protiv njih.

S obzirom na odnos između Bosne i Hercegovine i Mađarske, kao i špijunske aktivnosti i političko-diplomatske igre koje se odvijaju u regiji, ne čudi što su dvojica Mađara privukla pažnju i izazvali sumnju. Činjenica da lokalni kontraobavještajni agenti pitaju mađarskog privatnog istražitelja u BiH da li radi za Ruse otkriva kako se Mađarska, koja održava bliske političke veze sa Srbijom i smatra se proruskom (kao i Srbija), doživljava u regiji. Sumnjičavost je razumljiva čak i ako su Baráth i njegove kolege tamo radili samo kao privatni istražitelji, jer u svijetu tajnih službi nije nimalo neuobičajeno da se obavještajni agenti predstavljaju kao privatni istražitelji kako bi prikrili svoje stvarne aktivnosti.

Turbulentni odnosi BiH i Mađarske

Odnosi BiH i Mađarske su ove godine bili prilično turbulentni, što je možda odigralo ulogu u načinu na koji su se bh. vlasti odnosile prema Györgyju Baráthu i njegovom kolegi. Dana 24. februara ove godine, 70 mađarskih oficira Centra za borbu protiv terorizma ušlo je u Bosnu i Hercegovinu na obuku i vježbe, prema službenom objašnjenju. Posjeta oficira izazvala je diplomatsku buru, jer su otišli u BiH baš kada je proruski saveznik Viktora Orbána, Milorad Dodik, osuđen. Upravo zbog ovog trenutka, VSquare je pretpostavio da su oficiri TEK-a možda otišli tamo kako bi Dodika izveli iz zemlje. Međutim, realnija verzija je da je mađarski premijer jednostavno želio iskoristiti operaciju kako bi demonstrirao svoju podršku ovom političaru.

Zatim, u martu, izjave Leventea Magyara, državnog sekretara za vanjske poslove Mađarske, date u Banjoj Luci izazvale su ozbiljne diplomatske tenzije između Mađarske i Bosne i Hercegovine. Mađarski političar otvoreno je podržao Milorada Dodika i oštro kritikovao balkansku politiku zapadnih sila, što je u Sarajevu protumačeno kao miješanje u njihove unutrašnje stvari. To je dovelo do toga da je mađarski ambasador Krisztián Pósa pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.

Prenosi n1info.ba