Jedna porodica u istom njemačkom selu živi tri hiljade godina: Između Manfreda i njegovih predaka je 120 generacija

Manfred Huchtausen je za njemački list Bild izjavio da je njegova porodica oduvijek smatrana dugogodišnjim stanovnicima sela Förste, u okrugu Osterode am Harz u centralnom dijelu Njemačke.

U spomenutom selu živi 1.700 ljudi. Niko nije očekivao da historija porodice Huchtausen seže daleko izvan crkvenih zapisa i porodičnih stabala. Naime, utvrđeno je da korijeni ove porodice sežu tri hiljade godina unazad. Manfredovi preci su u kasnom bronzanom dobu živjeli samo nekoliko kilometara dalje od mjesta gdje on živi, u blizini pećine Lichtenstenhöhle.

Prema podacima Univerziteta u Göttingenu, 4.323 kosti i fragmenti kostiju otkriveni su tokom arheološkog iskopavanja 1980. godine na ranije nepoznatom području navedene pećine duge 135 metara. Kosti i fragmenti kostiju bili su vrlo dobro očuvani zbog niskih temperatura u pećini i zaštitnog sloja gipsa. Osim toga, od koristi je bilo što je ova lokacija milenijumima bila netaknuta.

Pronađene kosti pripadaju 62 osobe različite dobi. Analizama je utvrđeno da su te osobe iz iste porodice te se pretpostavlja da su neke od njih imale 60 godina.

Utvrđeno je i to da su te kosti zakopane 1000. godine prije nove ere, zajedno s bronzanim nakitom, kao što su naušnice i prstenje, keramičkim posudama, sjemenkama biljaka i ostacima tekstila. Riječ je o jednom od najvažnijih arheoloških nalazišta iz bronzanog doba u Njemačkoj, zbog čega je zatvoreno za javnost.

Traženi uzorci pljuvačke

Iz Univerziteta u Göttingenu su 2007. izolirali i analizirali DNK iz kostiju. To je bio jedan od najvećih DNK bazena iz bronzanog doba na svijetu. Kako bi saznali da li potomci ove zajednice iz bronzanog doba danas žive u tom dijelu Njemačke, istraživači su od lokalnog stanovništva zatražili uzorke pljuvačke. Manfred Huchtausen je bio jedan od onih koji su dali te uzorke.

“Devet mjeseci kasnije, dobio sam pismo od okružnog upravnika. U njemu je pisalo da sam u srodstvu s ljudima iz pećina. Prvobitno sam mislio da je to greška”, ispričao je Manfred.

Međutim, u genetskim analizama nije bilo nikakve sumnje – Manfred je direktni potomak onih koji su preminuli u pećini Lichtenstenhöhle. Između njega i njegovih predaka iz bronzanog doba je od 100 do 120 generacija.

Šta kosti još otkrivaju

Brigitte Moritz, direktorica za Centra istraživanje pećina u Bad Grundu, kazala je za Bild da su preminuli prvobitno ukopavani na drugoj lokaciji, a da su kasnije njihove kosti donesene u pećinu. To je ono što je potvrđeno i istraživanjem Univerziteta u Göttingenu. Sumnja se da je to bio dio ritualnih aktivnosti. Primjera radi, vatrene jame ukazuju da je bilo rituala.

Na otkrivenim kostima nije bilo povreda ni posljedica teškog rada. Shodno tome, istraživači vjeruju da zajednici nije bio svojstven teški fizički rad. Moritz pretpostavlja da su se možda bavili trgovinom solju, odnosno da su so izvlačili iz isparavane slane vode, a kasnije je sipali u male glinene posude.

DNK analize ukazuju na to da su ljudi iz bronzanog doba u ovom dijelu Njemačke imali boju kose i očiju, stas i genetske karakteristike slične onima koji sada žive u centralnom dijelu zemlje, piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung.

klix.ba