Sedam institucija kulture u BiH ignorisano u budžetu: Radnici u strahu, kulturno blago ugroženo

Institucije kulture ponovo su ignorisane i zanemarene od državnog nivoa vlasti – njihovo finansiranje ostaje neizvjesno nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo Prijedlog budžeta za ovu godinu u kojem je ovih sedam institucija izostavljeno. Upućen je i apel poslanicima i delegatima oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da takav budžet ne podrže.

Zbog političkog nemara i opstrukcija institucije kulture mogle bi zarasti u korov. Ova umjetnička instalacija godinama upozorava do čega dovodi nerješavanje statusa sedam institucija. Ugroženo je bh. kulturno blago, a radnici su ponovo dovedeni u stanje strepnje i iščekivanja da li će uopšte dobiti naredne plate.

“Nas je osnovala država prije 80 godina. Ni od koga nismo tražili uvođenje novih stvari, želimo samo da se poštuje kontinuitet propisa, naš Ustav. Teško nam je ovo palo. Osjećamo se poniženo i osjećamo da smo žrtvovani za veće ciljeve. Boli izjava da je tu 21 hiljada državnih službenika, pa i mi smo državni službenici. Postoje naše porodice, naši životi”, kaže Adisa Žero, v.d. direktorice Nacionalne i univerzitetske bibiloteke BiH.

Iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke pojašnjavaju da je nada postojala nakon što je krajem prošle godine visoki predstavnik naložio Vijeću ministara da uputi zakon kojim bi se riješilo finansiranje ustanova kulture. Zbog toga poručuju da sada postoji krivična odgovornost članova Vijeća ministara BiH. 

Zemаljski muzej BiH također je bitna institucija kulture. Muzej opstaje  zahvaljujući vlastitim projektima i dijelom pomoći s federalnog nivoa. Pitanje je do kada će tako moći raditi?

“Slijedi period godine u kojem su prihodi od ulaznica I stručnih usluga znatno manji i  to će se definitivno osjetiti. Mi sada imamo sredstva za dvije plate. Vremenom je sve ovo preraslo u političko pitanje, mi smo kolateralna šteta procesa i očito ne postoji niti volja niti želja da se problem riješi”, ističe  Ana Marić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH.

Ključna tačka sporenja je stav političara iz Republike Srpske da BiH ne može imati institucije kulture na državnom nivou. Direktor Umjetničke galerije objašnjava da nije ni ovoga puta očekivao drugačiji epilog. Zbog toga smatra da je potrebno uspostaviti privremeno rješenje.

“Rješenja ima, nerijetko se preko naših leđa tražilo rješenje za druge stvari, za Ustav, status… nama treba da se riješi naš status na privremenoj osnovi dok država ne bude drugačija, dok ne bude državno ministarstvo kulture. Onda možemo pričati o budžetu. Sve drugo je udaranje glavom o zid”, smatra Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.

Trenutno sedam institucija kulture opstaje tako što se prijavljuju na javne pozive institucija na nižim nivoima vlasti.

“Neka jednom ne platimo struju i neka se ugase alarmni sistemi i klima uređaji dovodimo u pitanje sve to što čuvamo. Zamislite tek kako je u Zemaljskom muzeju i NUB-u”, dodaje Krsmanović.

Osim institucija kulture, ogorčeni su i na BHRT jer su iz budžeta očekivali 22 milliona maraka. Sredstva su trebala biti usmjerena na isplatu duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji. Bez tog novca postoji opasnost od pljenidbe imovine javnog RTV servisa.

“Ukoliko dođe do pljenidbe imovine to ne ugrožava samo BHRT, to ugrožava sve koji se nalaze u ovoj zgradi, sve institucije čiji su odašiljači na krovu ove zgrade na našim repetitorima u cijeloj BIH”, upozorava Neda Tadić, direktorica programa BHT1.

O tome će se govoriti i na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je zakazana za 17. novembar. Sve će pomno pratiti uprave i radnici institucija kulture.

n1info.ba