U BiH pada interes za električna vozila: Dok hibridi ruše rekorde u prodaji

Potražnja za hibridima snažno raste, ali bez državnih poticaja tržište EV ne očekuje brzi oporavak.

Uvoz električnih automobila u Bosnu i Hercegovinu u 2025. godini bilježi osjetan pad u odnosu na prethodnu godinu, dok istovremeno tržište hibridnih vozila doživljava snažan rast. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno je 161 električno vozilo ukupne vrijednosti 7,64 miliona KM, uz naplaćene dažbine od 1,40 miliona KM.

Godinu ranije, u istom periodu, BiH je uvezla 194 električna vozila vrijedna preko devet miliona KM, a tokom čitave 2024. godine ukupno 230 vozila čija je vrijednost prelazila 11,7 miliona KM. Trend opadanja prisutan je i u vrijednosti i u količini uvezene robe.

Među najskupljim modelima uvezenim do oktobra ove godine nalaze se Volvo EX90 Twin (237.590 KM) i Lucid Air Grand Touring (220.469 KM), dok više verzija modela Porsche Taycan 4S čine ostatak liste najskupljih električnih automobila uvezenih u BiH. Prošle godine, najvredniji uvezeni EV bio je Mercedes Benz EQS 58, vrijedan 226.217 KM.

Suprotan trend vidljiv je kada je riječ o hibridima. Od 1. januara do 31. oktobra 2025. godine uvezeno je čak 3.014 hibridnih vozila – gotovo dvostruko više nego prošle godine u istom periodu. Njihova ukupna vrijednost premašila je 173 miliona KM, a naplaćene dažbine iznosile su 37,61 miliona KM. Od ukupnog broja, 1.618 vozila bilo je novih, a 1.396 rabljenih.

Za poređenje, u istom periodu prošle godine uvezeno je 1.810 hibrida, dok je tokom cijele 2024. ukupan broj iznosio 2.408. Ovogodišnji rast uvoza vidljiv je i u količini i u ukupnoj vrijednosti vozila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivica Nikšić iz kompanije “Guma M” potvrđuje da interes kupaca sve više ide u smjeru hibrida:

“Razlozi za to su povoljnije cijene hibrida, izostanak ozbiljnije infrastrukture za punjenje električnih vozila te s time povezana sumnja kupaca prema EV-u zbog straha od ograničenog dometa i nemogućnosti punjenja. Također, za razliku od zemalja EU i regije, kod nas ne postoje državni poticaji za takva vozila, koji su bili ponuđeni samo 2022. godine i to za ograničen broj vozila.”

Naglašava da na tržištu još uvijek nedostaje rabljenih električnih i hibridnih automobila, dok dominiraju modeli sa klasičnim motorima s unutrašnjim izgaranjem. Dodaje i konkretne brojke:

“U prvih deset mjeseci ove godine u BiH je registrirano 74 nova vozila s električnim pogonom, što je 0,67 posto ukupnog tržišta. Podatak za hibride je 2.364 vozila, što čini 21,28 posto tržišta.”

Nikšić tvrdi da električna vozila imaju niže troškove održavanja, objašnjavajući:

“Primjerice, nema potrebe za izmjenom ulja i uljnih filtera, filtera zraka, remena razvodnog mehanizma i tzv. velikog servisa, a nemaju ni klasični mjenjač. Sama vožnja na električnu energiju ekonomičnija je i povoljnija od vožnje na fosilna goriva, pa su troškovi eksploatacije definitivno niži.”

Kao najveći nedostatak navodi trajnost baterija:

“U posljednje vrijeme većina proizvođača daje izdašne garancije na baterije – kod Renaulta i Nissana one traju osam godina. Razvoj ‘solid state’ baterija znači duži vijek trajanja baterija i električnih automobila.”

Ipak, bez jačanja infrastrukture i povratka poticaja, brzi rast udjela električnih vozila na tržištu teško je očekivati.

Iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije potvrđeno je da u 2025. godini neće biti nikakvih subvencija:

“U proračunu Federacije BiH za ovu godinu nisu predviđena sredstva za poticaje, ni za pravne osobe ni za pojedince.”

avaz