Poljaci se pripremaju za rat

Od kopanja rovova i izgradnje zidova do učenja vještina preživljavanja, Poljska je sve svjesnija rizika koje predstavljaju njeni istočni susjedi, a osjećaj da je opasnost od rata stvarna i uvijek prisutna sve je rašireniji. U zemlji čiji je geografski položaj u srcu Evrope istorijski bio uzrok ranjivosti, invazija na susjednu Ukrajinu 2022. godine, upadi dronova u vazdušni prostor i talas sabotaža povezanih s ruskom obavještajnom službom upalili su sve alarme.

Cezary Pruszko još se sjeća obuke civilne odbrane iz svojih školskih dana u komunističkoj eri, čitanja karata, vještina preživljavanja i osjećaja da je opasnost od rata stvarna. “Moja generacija odrasla je s tim prijetnjama.

S desetinama drugih poljskih civila, obišao je sklonište, stavio gasnu masku i vježbao paljenje vatre pomoću kremena. Ova obuka, osmišljena za jačanje civilne otpornosti, dio je novog državnog programa koji do 2027. godine ima za cilj obučiti 400.000 građana.

Program je dobrovoljan i otvoren za sve, od školaraca do penzionera. “Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata”, izjavio je poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz.

Sve je to dovelo do potpune revizije nacionalne bezbjednosti. Vlada je odobrila nacrt budžeta koji izdatke za odbranu podiže na 4,8% BDP-a, znatno više od gotovo svih ostalih zemalja NATO-a.

U operativnoj bazi nekoliko kilometara od bjeloruske granice, brigadni general Roman Brudło, komandant poljske 9. oklopne konjičke brigade, kaže da je ruska invazija na Ukrajinu potpuno promijenila bezbjednosnu sliku. “Mirna vremena su, nažalost, prošla, i živimo u teškom, vrlo dinamičnom vremenu”, rekao je.

“Čitam novine, slušam vijesti, vidim analize različitih obavještajnih zajednica, koje govore da ćemo za jednu, dvije, pet godina imati mogućnost suočiti se s potpunom invazijom iz Rusije. Ne znam.

Brudło se vojsci pridružio 1996. jer je bio školovani mehaničar i “volio je tenkove”. Nakon gotovo tri decenije službe, priznaje da bi se u ratu protiv dronova ili sabotaža njegova obuka u tradicionalnom ratovanju morala revidirati.

“Nisam vezan za tenk niti zavisim od njega, a svi smo ovdje prošli obuku koja nas priprema za nove vrste zadataka”, rekao je. “Mislim da će Rusija na nas vršiti pritisak hibridnim metodama, ispod praga otvorenog rata, kako bi nas iscrpila, ali bez prelaska granice koja bi nas ujedinila.”

Kapetan Karol Frankowski, zadužen za komunikacije u brigadi, ispričao je kako je na ljetnim vježbama NATO-a u Njemačkoj učestvovao u simulaciji hibridnog napada. “Moj posao bio je uspostaviti kontakt s lokalnim stanovništvom tokom krize – imali su glumce koji su igrali šefa policije, lokalne novinare, druge građane, i morali smo se ponašati kao da je vanredno stanje”, rekao je.

Jedna od ruskih hibridnih taktika, tvrde Brudło i Frankowski, jeste podsticanje “ilegalnih migracija”. Brigada sada pomaže graničarima u otkrivanju ljudi koji pokušavaju da pređu iz Bjelorusije.

“Za zaštitu naše zemlje, ovo je nužnost. Ne znamo ko je taj Avganistanac.

Zanimljivo, otkako je prije dvije godine vlast preuzela progresivna koalicija Donalda Tuska, malo se toga promijenilo. Fokus na prijetnju iz Rusije naveo je čak i mnoge liberale da podrže oštre vladine politike, kaže Aleksandra Chrzanowska iz saveza aktivista Grupa Granica.

“Drama i tragedija onih koji ovdje dolaze da traže zaštitu više ne zanimaju ljude”, rekla je, nazivajući fokus na migrante kao prijetnju “krajnje desničarskim, rasističkim narativom” koji nije utemeljen na činjenicama.

Osim graničnog zida, novi “istočni štit” uključivaće rovove i utvrde, ali i GPS tornjeve i druge tehnološke instalacije za zaštitu od dronova. Ali, ako rat i dođe, vjerovatno neće biti tradicionalnog tipa s tenkovima koji prelaze granicu.

U Gołdapu, gradu s oko 15.000 stanovnika, tek nekoliko kilometara od Kalinjingrada, mještani su spokojni. “Prijetnja utiče na način razmišljanja, ali iskreno, više bih se brinuo da živim u Varšavi.

Nekada su, priča, Poljaci redovno prelazili granicu po jeftiniji ruski benzin, a Rusi u kupovinu. Danas je granica zatvorena.

Ipak, ako bi zemlja bila napadnuta, ne bi oklijevala. “Išla bih na frontu.

Malo je preživjelih iz tog doba, ali generacijska sjećanja podstiču strahove od novog rata, posebno među starijim Poljacima. Dok se dan obuke u bazi bližio kraju, Cezary Pruszko rekao je da je organizovao isti tečaj preživljavanja i za radnike svoje kompanije.

“Mnogi mlađi radnici odrasli su u Evropskoj uniji, u vremenu mira. Nadam se da nam te vještine nikada neće biti potrebne, ali želim da znaju šta uraditi ako taj trenutak ikada dođe”, zaključio je Pruszko.