Proizvodnja električne energije u BiH stagnira: Rast obnovljivih izvora nadomjestio pad termo i hidroelektrana

Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine proizvela ukupno 14,4 teravat-sata (TWh) električne energije, što je gotovo identično ostvarenju iz prethodne godine, iako su termoelektrane i hidroelektrane zabilježile pad proizvodnje. Ovi rezultati proizlaze iz podataka Nezavisni operator sistema u BiH i Agencija za statistiku BiH.

Komentarišući ove podatke, energetski ekspert Edhem Bičakčić ističe da je stabilan ukupni nivo proizvodnje posljedica snažnog rasta obnovljivih izvora energije, prije svega solarnih i vjetroelektrana, koje su u najvećoj mjeri finansirane privatnim kapitalom. U 2025. godini BiH je izvezla 7,8 TWh električne energije, dok je uvoz iznosio 5,4 TWh, što predstavlja pad od devet posto u oba segmenta u odnosu na prethodnu godinu.

“Kada se posmatraju finansijski pokazatelji može se uočiti da je izvoz bio 870 miliona KM, što predstavlja povećanje od 30 procenata, u odnosu na prošlogodišnji izvoz. Uvoz električne energije je iznosio 630 miliona KM, što predstavlja povećanje od 102 posto što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu”, naglasio je Bičakčić.

Neto izvoz električne energije iznosio je 2,4 TWh, na nivou prethodne godine, ali je finansijski efekat bio znatno slabiji. Ukupna vrijednost neto izvoza iznosila je 240 miliona KM, što je za 33 posto manje nego godinu ranije.

Pad proizvodnje najizraženiji je u termoelektranama, koje su proizvele 7,8 TWh električne energije, odnosno sedam posto manje nego prošle godine. Prema riječima Bičakčića, razlog je “hronični nedostatak uglja i slaba pogonska spremnost nekih termoblokova”.

Hidroelektrane su u uslovima nepovoljne hidrologije proizvele 4,3 TWh, što je osam posto manje u odnosu na 2024. godinu. S druge strane, proizvodnja iz vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prenosnu mrežu iznosila je 1,2 TWh, što je dvostruko više nego prošle godine, zahvaljujući priključenju novih kapaciteta.

Manji obnovljivi izvori na distributivnoj mreži – uključujući male hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane te elektrane na biogoriva – proizveli su 1,1 TWh električne energije, što je rast od 47 posto. “Ovo posljednje je rezultat priključenja novih solarnih elektrana u BiH čija će se izgradnja intenzivno nastaviti i u 2026. godini”, zaključio je Bičakčić, koji je i počasni predsjednik BH K CIGRE.

Na evropskom tržištu električne energije trenutna cijena megavat-sata kreće se oko 100 eura, što dodatno utiče na finansijske tokove u sektoru energetike.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE