Često se spominje u Bosni i Hercegovini: Šta je koncesija i šta podrazumijeva taj tip sporazuma

Često se spominje u Bosni i Hercegovini: Šta je koncesija i šta podrazumijeva taj tip sporazuma

Riječ “koncesija” u historiji postratne Bosne i Hercegovine vjerovatno se nikada nije više spominjala nego u prethodnih nekoliko mjeseci, u kontekstu projekta izgradnje gasovoda Južna interkonekcija.

Naravno, Južna interkonekcija nije jedini projekt gdje se spominje mogućnost davanja koncesije. Takva opcija se spominjala i u kontekstu dva najveća aerodroma u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu i u Mostaru.

Koncesija predstavlja pravo koje nadležni organ vlasti daje domaćem ili stranom pravnom ili fizičkom licu da, na određeno vrijeme i pod zakonom propisanim uslovima, koristi prirodna bogatstva, javna dobra ili obavlja djelatnosti od općeg interesa.

Dakle, pod koncesiju se može staviti državna imovina koja obuhvata prirodna dobra poput rijeka ili šuma, ali i energetski potencijali hidroelektrane, vjetroelektrane, solarni projekti, javna infrastruktura putevi, aerodromi, luke te javne usluge vodosnabdijevanje, otpad, energija.

Iako bi strane ili domaće privatne firme dobile pravo na određen period da upravljaju ovim dobrima ili javnim djelatnostima, vlasništvo bi ostalo državi ili nižem organizacionom nivou, u zavisnosti od toga kako je definisano.

Koncesije se, u pravilu, daju na period do 50 godina, a u kontekstu Južne interkonekcije najčešće se spominjao period od 30 godina.

U pravilu postoje tri vrste koncesija: BOT, BOOT i DBFO. Razlikuju se, u suštini, u tome koja je tačna uloga firme koja preuzima projekt.

BOT, odnosno “Build–Operate–Transfer” (“Izgradi – koristi – vrati”), koncesija podrazumijeva da privatni partner gradi objekat, upravlja njime tokom koncesionog perioda, a onda ga po isteku dogovorenog perioda bez naknade vraća državi.

Druga vrsta koncesije je BOOT, odnosno “Build–Own–Operate–Transfer” (“Izgradi – posjeduj – koristi – vrati”). Ovaj tip podrazumijeva da je firma koncesionar privremeni vlasnik objekta, a nakon isteka ugovora vlasništvo prelazi na državu.

Posljednji tip je DBFO, odnosno “Design–Build–Finance–Operate” Dizajniraj-izgradi-finansiraj-upravljaj, što je koncesija koja podrazumijeva da država ostaje vlasnik, ali da koncesionar projektuje, finansira, gradi i upravlja projektom.

U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj zakona o koncesijama, od državnog, preko entitetskih, do kantonalnih nivoa. Čak i pojedine općine imaju svoja pravila o ovom tipu saradnje s koncesionarima.

Na državnom nivou su regulisana pitanja koja se tiču pitanja državnih projekata, odnosno međunarodnih aerodroma i autoputeva, ali i eksploatacije ruda.

Nadležni organ za ovaj tip koncesije je u principu Ministarstvo finansija i trezora BiH, mada mogu biti uključena i druga ministarstva, u zavisnosti od tipa koncesije.

Naravno, na istom principu funkcionišu i niži nivoi vlasti. Za entitetske koncesije su odgovorna zasebna ministarstva, u zavisnosti od toga šta koncesija obuhvata.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
FIS

NAJNOVIJE

FIS