Ratna simulacija upozorava: Evropa nespremna za mogući sukob s Rusijom

Evropske države ubrzano jačaju svoje odbrambene kapacitete zbog sve izraženijeg straha od mogućeg sukoba s Rusijom. Međutim, nova ratna simulacija ukazuje na zabrinjavajući zaključak – Evropa nije spremna, a njen odbrambeni sistem mogao bi se raspasti znatno brže nego što se ranije pretpostavljalo.

Kako navodi američki list The Wall Street Journal, mogućnost ruskog upada ili čak potpune invazije na zemlje NATO-a i Evropske unije postala je realnija usljed rastućih političkih tenzija između Evrope i američkog predsjednika Donalda Trumpa (Donald Trump), ali i zbog činjenice da je Rusija u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

Sigurnosni analitičari danas više ne raspravljaju o tome da li je sukob moguć, već kada bi se mogao dogoditi. Iako je ranije postojalo uvjerenje da Rusija neće predstavljati ozbiljnu prijetnju NATO-u prije 2029. godine, sve je više procjena da bi kriza mogla izbiti mnogo ranije – u trenutku kada Evropa još uvijek nije u potpunosti spremna, uprkos povećanim ulaganjima u odbranu.

Litvanija na udaru, Njemačka bez odluke

Ratna vježba koja je simulirala ruski napad na Litvaniju organizovana je u decembru od strane njemačkog lista Die Welt  i Univerziteta Helmut-Šmit njemačkih oružanih snaga (Helmut-Schmidt University of the German Armed Forces). Ova simulacija izazvala je snažne reakcije unutar evropskih sigurnosnih krugova. U njoj je učestvovalo 16 bivših visokih zvaničnika NATO-a i sigurnosnih stručnjaka.

Scenario je smješten u oktobar 2026. godine i započinje tvrdnjom Moskve o navodnoj „humanitarnoj krizi“ u ruskoj enklavi Kalinjingrad. Taj izgovor Rusija koristi kako bi zauzela litvanski grad Marijampole, strateški važnu tačku u takozvanom Suvalki procjepu, uskom kopnenom koridoru između Rusije i Bjelorusije.

U simulaciji, rusko predstavljanje invazije kao „humanitarne misije“ bilo je dovoljno da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani. Njemačka se u tom trenutku pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizirala svoje snage, ali ih nije uputila preko granice u Litvaniju.

Njemačka brigada, koja je već bila raspoređena na teritoriji Litvanije, nije mogla reagovati jer je Rusija dronovima minirala izlaze iz njihove baze. Ishod simulacije bio je porazan – Rusija je u svega nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad baltičkom regijom, koristeći početne snage od oko 15.000 vojnika.

– Odvraćanje ne zavisi samo od sposobnosti, već od toga šta neprijatelj vjeruje o našoj volji. U ratnoj igri, moje ‘ruske kolege’ i ja smo znali: Njemačka će oklijevati. I to je bilo dovoljno za pobjedu – rekao je Franz-Štefan Gadi (Franz-Stefan Gady), vojni analitičar koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog generalštaba.

Rusija ubrzava pripreme

Ministar odbrane Nizozemske Ruben Brekelmans (Ruben Brekelmans) upozorio je da Rusija već intenzivno povećava strateške zalihe i jača vojno prisustvo duž granica NATO-a.

– Naša procjena je da će Rusija biti u stanju pokrenuti velike količine trupa unutar jedne godine – rekao je Brekelmans.

Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak ruske vojske u Ukrajini i ogromne gubitke – prema nekim procjenama i više od milion ljudi – stručnjaci upozoravaju da se situacija može brzo promijeniti. Čak i bez mirovnog sporazuma u Ukrajini, na kojem insistira Trumpova administracija, Rusija bi mogla osloboditi do 200.000 iskusnih vojnika prelaskom s ofanzivnih operacija na držanje linije fronta. To je veći broj vojnika nego što je Vladimir Putin koristio prilikom početne invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Psihološki pritisak i “siva zona”

Ratna simulacija pokazala je da je ključna slabost Zapada zapravo politička neodlučnost. U prikazanom scenariju Rusija se oslanjala na hibridne metode djelovanja i narativ o ugroženosti stanovništva Kalinjingrada kako bi izazvala konfuziju među NATO saveznicima.

Poljski sigurnosni analitičar Bartlomiej Kot (Bartłomiej Kot), koji je u vježbi glumio poljskog premijera, upozorio je na duboko ukorijenjen problem zapadnog razmišljanja:

– Kada smo suočeni s eskalirajućim narativom s ruske strane, u našem razmišljanju je ugrađeno da smo mi ti koji bi trebali deeskalirati situaciju.“

Iako zvaničnici Litvanije tvrde da bi njihova vojska reagovala odmah, čak i bez pomoći saveznika, te da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kalinjingrada, dodatnu zabrinutost izaziva strah od američkog izolacionizma pod Trumpovim vodstvom.

– Putin je oportunista. Ako vidi priliku, igrat će se s njom, testirati reakcije, a kada bude imao više sposobnosti, pokušat će proširiti rezultate. To se može dogoditi upravo sada – upozorio je Niko Lange (Nico Lange), bivši visoki zvaničnik njemačkog ministarstva odbrane.

Zaključak ratne simulacije je jasan: ako cilj Kremlja nije sveobuhvatni rat, već demonstracija da NATO-ov Član 5 ne funkcioniše i slabljenje evropskog jedinstva, za to nisu potrebne masivne vojne snage. Dovoljan je trenutak političkog oklijevanja i jasna procjena da Zapad nema volju da reaguje.