Sud osporio vještake: Svu odgovornost pokušali prebaciti na vozača

Kantonalni sud u Sarajevu odbacio je pravnu kvalifikaciju Tužilaštva KS u slučaju teške tramvajske nesreće u kojoj je učestvovao vozač Adnan Kasapović, zaključivši da u ovoj fazi istrage nema osnova za tvrdnju Tužilaštva da je osumnjičeni postupao s umišljajem, već da postoji jedino osnovana sumnja na krivično djelo iz nehata.

Tužilaštvo je Kasapovića teretilo da je postupao s eventualnim umišljajem, odnosno da je bio svjestan da neprilagođenom brzinom može ugroziti javni promet i živote ljudi, prenosi Istraga.ba.

Kako se navodi u Rješenju Kantonalnog suda u koje je Istraga imala uvid, Tužilaštvo je tvrdilo da je Kasapović “bio svjestan da će svojim propustom kao učesnik u saobraćaju ugroziti javni promet, dovodeći u opasnost život ljudi ili imovinu većih razmjera, pristajući na to ugrožavanje kao posljedicu”.

Sud je, međutim, nakon detaljne analize dokaza ocijenio da takva pravna kvalifikacija nije održiva i da za nju nema nikakvog osnova.

„Sudija za prethodni postupak smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o navedenoj pravnoj kvalifikaciji, te sud smatra da osumnjičeni nije postupao sa eventualnim umišljajem, već da se radi o nehatnom postupanju, na nivou osnovane sumnje. Navedeni zaključak potvrđuje činjenica da se osumnjičenom na teret stavlja jedna krivično-pravna radnja, neprilagođena brzina, tj., postupanje suprotno odredbi člana 43. stav 1. ZOOBS-a, dakle, da osumnjičeni nije preduzeo niti jednu drugu radnju osim navedene, ne radi se o većem broju kršenja saobraćajnih propisa, čije bi postojanje ukazivalo na umišljajno postupanje (npr. svjesno i umišljajno prouzrokovana izrazito velika brzina, vožnja pod uticajem alkohola ili opijata, bezobzirna i bahata vožnja u saobraćaju, kršenje većeg broja saobraćajnih propisa, ne radi se o licu koje je u svojoj prošlosti osuđivano, ili prekršajno kažnjavano iz oblasti saobraćaja, pa da se može izvesti zaključak da se radi o licu koje je sklono takvoj vrsti vožnje). Sud primjećuje da činjenični opis naredbe o provođenju istrage koristi formulaciju „propustio prilagoditi brzinu kretanja tramvaja“, s obzirom na osobine tramvajskog kolosijeka s ugrađenim skretnicama, tj. nije smanjio brzinu na kritičnom mjestu, ali se uopšte ne može utvrditi o kolikoj brzini se radi, a što je svakako vrlo značajno sa aspekta utvrđivanja umišljajnog oblika vinosti kao psihičkog odnosa osumnjičenog prema krivičnom djelu“, navodi se u sudskom rješenju.

Prema iskazu osumnjičenog vozača Kasapovića, tramvaj se prije nesreće kretao “veoma laganom brzinom“, a potom je došlo do „ekstremnog ubrzanja“, iako je njegova noga već bila sklonjena s papučice gasa.

“Kočnica nije imala nikakvog efekta… imao sam osjećaj da je tramvaj dobio trostruku snagu“, naveo je Kasapović.

Opisao je da je tramvaj nastavio nekontrolisano kretanje, nakon čega je on ispao iz sjedišta i čuo udarce i struganje, dok se vozilo konačno nije zaustavilo kod stajališta “Tehnička škola“.

Tada je, kako je rekao, vidio više povrijeđenih osoba oko tramvaja.

Kasapović je u svom iskazu dodao da vozači starijih tramvaja marke ČKD K2 poznaju pojavu tzv. „zalijepljene vožnje“, kada zbog naglog povlačenja struje tramvaj iznenada ubrza i ne reaguje na kočenje.

Naveo je i ranije slično iskustvo u kojem je udario u drugi tramvaj zbog iznenadnog ubrzanja. Na kraju iskaza rekao je da je “potpuno shrvan bolom“ zbog tragične nesreće.

Odlučujući po zahtjevu Tužilaštva za određivanje jednomjesečnog pritvora Kasapoviću, Sud je poseban značaj dao iskazima svjedoka, među kojima je bio i jedan putnik iz tramvaja.

Svjedok S.A., koji se tog dana vozio tramvajem, potvrdio je da se tramvaj prethodno zaustavio na semaforu i da se potom kretao normalnom brzinom, prije nego što je došlo do naglog ubrzanja.

Također, više policijskih službenika koji su svjedočili događaju opisali su „iznenadno i nekontrolisano kretanje“ tramvaja prilikom ulaska u krivinu.

Svjedok Mirnes Katović, također vozač tramvaja, izjavio je da su stariji tramvaji „nepredvidivi“ i da mogu „zalijepiti od 600 volti struje“, što dovodi do eksplozivnog ubrzanja koje se ne može zaustaviti kočnicama, već samo fizičkim isključenjem napajanja.

Sud je posebno ukazao na kontradikcije u preliminarnom nalazu vještaka elektroenergetske struke Mustafe Gagule. Vještak je u svom nalazu naveo da postoji vjerovatnoća pojave koja se u stručnoj terminologiji naziva „pobjeg motora“, ali istovremeno je izrazio stav da u konkretnom slučaju “ne može prihvatiti tezu da može doći do nekakvog naglog ubrzanja tramvaja“.

Dodaje i da je vozač, „u najgorem slučaju i kad je osjetio pobjeg motora, ako je uopšte to bilo, mogao isključiti struju“.

Prema ocjeni suda, takav nalaz vještaka je proturječan samome sebi, ali i u koliziji sa iskazima neposrednih očevidaca nesreće, a vještak “iznosi oprečne stavove, gdje se na različite načine izjašnjava o jednom istom pitanju“.

Vještak Gagula je također naveo da se “pobjeg motora“ u praksi dešava rijetko, iako je više iskusnih vozača GRAS-a svjedočilo da su im se takve situacije tokom vožnje dešavale mnogo puta.

Drugi vještak mašinske struke Miroslav Milutinović je, kako se navodi, nakon pregleda ustanovio da kočnice nisu bile aktivirane, što prema zaključku Suda “potvrđuje tezu da je osumnjičeni preduzeo radnju kočenja, ali da kočnice nisu uopšte uspjele da odreaguju”.

“Sve gore obrazložene okolnosti ukazuju na zaključak da je pravna kvalifikacija tužilaštva o umišljanom postupanju osumnjičenog pravno neodrživa i pogrešna, te se u ovoj početnoj fazi istrage može govoriti samoo postojanju osnovane sumnje da je počinjeno krivično djelo iz člana 336. stav 4, u vezi sa članom 332. stav 3. KZ FBIH za koje krivično djelo je zakonodavac predvidio izricanje kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) do 8 (osam) godina, jer tužilac nije uspio dokazati na nivou osnovane sumnje postojanje eventualnog umišljaja, niti je uspio obrazložiti j dokazati koje su to radnje i postupci osumnjičenog koje imaju karakter umišljanog postupanja, naročito kod činjenice što gore interpretirani iskazi svjedoka potvrđuju normalno-uobičajeno kretanje tramvaja, zaustavljanje na semaforu, zatim, ponovo kretanje mirnom vožnjom, nakon čega dolazi do iznenadnog, neočekivanog i nekontrolisanog kretanja”, navodi se u rješenju Kantonalnog suda.

U Rješenju kojim se odbija zahtjev Tužilaštva za određivanje pritvora, Sud je naglasio i da osumnjičeni Adnan Kasapović ranije nije osuđivan, da je porodičan čovjek i dugogodišnji profesionalni vozač bez incidentne prošlosti, što je dodatno uzeto u obzir prilikom procjene njegovog psihičkog stanja.

Podsjetimo, Tužilaštvo KS tražilo je jednomjesečni pritvor za Kasapovića obrazlažući da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati „uznemirenje javnosti“. Veliki broj građana i Kasapovićevih kolega su danas ispred Kantonalnog suda dali podršku vozaču tramvaja, smatrajući da je nepravedno pritvoren i da nije kriv za tragičnu nesreću u kojoj je smrtno stradao mladić Erdoan Morankić, a teško povrijeđena 17-godišnja Ella Jovanović.