Neodgovornost političara nosi ogromnu cijenu: BiH do kraja godine može ostati bez 378 miliona eura

Bosna i Hercegovina će do kraja 2026. godine ostati bez 378 miliona eura iz Plana rasta, a razlog za to je manjak političke volje da se provode reforme koje su dogovorene u sklopu Reformske agende.

Ovo je poruka jednog zvaničnika Evropske unije koji je novinarima iz BiH predstavio aktuelnu situaciju u kontekstu Reformske agende, ali i nastavka EU puta naše zemlje.

Ključna poruka bila je da je Reformska agenda odobrena, ali da se ništa iz nje nije ispunilo, iako je od slanja prošlo više od pet mjeseci.

BiH propušta i rokove, ali i grace period

Kako je rečeno, Bosna i Hercegovina je slanjem Reformske agende prihvatila da ispuni 115 mjera, odnosno reformi, te da ih ispunjava u zacrtanim rokovima.

Prvi rok bio je u decembru prethodne godine, a trebalo se provesti više od 50 reformi koje bi ukupno donijele više od 370 miliona eura našoj zemlji. Dobar dio tog novca došao bi kao grant, dok bi drugi dio dostavljen BiH kao kredit.

Kako taj rok nije ispunjen, pokrenut je grace period koji traje ukupno godinu dana. Po isteku grace perioda, novac bi bio nepovratno izgubljen za BiH, a sredstva bi bila poslana drugim zemljama iz Plana rasta.

U kontekstu Plana rasta, treba napomenuti da su druge zemlje već počele da koriste sredstva iz ovog programa. Tako je Albanija iskoristila već 61 posto sredstava, dok je Crna Gora na 49 posto. Srbija je iskoristila 37 posto novca iz ovog programa.

Ove zemlje, koje se ponašaju u skladu s dokumentom kojeg su dostavili i kojeg je Brisel odobrio, će na kraju vjerovatno dobiti i dodatna sredstva koja su trebala pripasti BiH.

Poseban problem je činjenica da će u decembru 2027. godine formalno završiti sedmogodišnji plan implementacije budžeta EU, donesen 2020. godine, te da sav novac mora biti isplaćen ili preusmjeren drugim državama do tada.

Veliko je pitanje da li će postojati sličan plan i koliko će novca biti dostupno od 2028. godine, kada na snazi bude novi budžet Evropske unije.

Jasna poruka Brisela: Nema političke volje

Ono što je EU zvaničnik jasno rekao jeste da je jedini razlog za ovakvu situaciju nedostatak političke volje među akterima iz vlasti.

Drugim riječima, političari iz BiH jednostavno ne žele da provode dogovorene reforme, a cijena za to mjeri se u stotinama miliona eura.

Ono što je isto tako važno napomenuti jeste da su u Briselu jako zabrinuti zbog činjenice da se jako malo uradilo od 2023. godine, kada je BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo u EU.

Od tog momenta, veliki broj ključnih zakona je na čekanju, a s tim i status BiH na evropskom putu.

Posebno je naglašeno da su zbog ovakve situacije u Briselu sve manje optimistični po pitanju daljih EU integracija, posebno zbog činjenice da se sve više govori o proširenju Unije u doglednom periodu.

BiH je, osim gubitka novca, sada u opasnosti i da propusti još jednu veliku priliku da se uradi značajan korak ka EU integracijama, a pitanje je kada će ponovo doći takva šansa.

Put ka EU kao floskula više nego program

Ovakve poruke iz Brisela trebaju biti ozbiljno upozorenje za aktere na državnom nivou, a neuspjeh bi mogao nositi posljedice zbog činjenice da je novac trebao biti korišten za konkretne projekte.

Naime, novac iz Plana rasta koji je naša zemlja trebala dobiti u narednih blizu dvije godine bio je povezan uz mnogobrojne projekte u lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine.

Među tim projektima su i, između ostalog, škole i školske dvorane, što bi sigurno značilo građanima iz tih dijelova BiH.

Ipak, ako se političari u BiH nastave ponašati neodgovorno, ti projekti bi mogli biti izgubljeni dok se ne nađe drugi način finansiranja, što može trajati godinama.