Pentagon objavio koliko je Amerika potrošila na rat s Iranom, Tramp razmatra nove napade

Riječ je o najnovijim podacima o cijeni rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli krajem februara ove godine Rat protiv Irana do sada je američke porezne obveznike koštao procijenjenih 47,1 milijardu dolara, pokazuju podaci Pentagona dostavljeni Kongresu. Troškovi nastavljaju rasti, dok američki predsjednik Donald Tramp ne isključuje mogućnost novih vojnih napada na Iran, piše Associated Press.

Procjena Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM), koje nadzire vojne operacije na Bliskom istoku, obuhvata troškove do 16. oktobra. Riječ je o najnovijim podacima o cijeni rata koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli krajem februara ove godine.

Od početka septembra američki vojni izdaci porasli su za dodatnih 3,5 milijardi dolara. Tada su ukupni troškovi iznosili približno 43,6 milijardi dolara, što pokazuje da se cijena sukoba i dalje povećava.

Izbori u SAD

Rastući troškovi rata, koji nema veliku podršku među američkim biračima, kao i njegov utjecaj na cijene energenata mogli bi se odraziti na rezultate republikanaca na izborima 3. novembra. Građani će tada odlučivati o tome koja će stranka kontrolirati Kongres tokom posljednje dvije godine Trampovog mandata.

Prema nedavnom istraživanju AP-NORC-a, većina birača smatra da bi jedan od prioriteta Kongresa trebao biti okončanje rata s Iranom. Sukob je u međuvremenu postao jedna od glavnih tema političkih rasprava u Vašingtonu.

Tramp je izjavio da su novi napadi na Iran jedna od mogućnosti nakon izbora. Istovremeno šalje dodatne vojne snage na Bliski istok, iako je na početku rata obećavao da će vojna operacija trajati samo nekoliko sedmica.

Rat je ušao u deveti mjesec. Demokrati u Kongresu više su puta pokušali progurati zakonske prijedloge kojima bi se zaustavile američke vojne operacije, ali nijedan nije dobio potrebnu podršku u Kongresu, koji kontroliraju republikanci.

Šumer kritizirao Trampa

Čelnik demokratske manjine u Senatu Čak Šumer oštro je kritizirao odluku američkog predsjednika da pokrene rat. Optužio je Trampa da je SAD uvukao u sukob bez jasnog plana, potrebnih ovlaštenja i strategije za njegovo okončanje.

– Tramp i njegov ego uveli su nas u ovaj rat bez plana, bez ovlaštenja i bez izlazne strategije – izjavio je Šumer.

– Demokrati u Senatu nastavit će činiti sve što je u našoj moći kako bismo okončali ovu katastrofu i zaustavili troškove, haos i korupciju koji se šire iz Bijele kuće – dodao je.

Municija najskuplja stavka

Prema najnovijoj procjeni Pentagona, najveći dio ratnih troškova odnosi se na zamjenu potrošene municije. Za tu namjenu potrebno je približno 29 milijardi dolara, što čini više od polovine ukupnih procijenjenih troškova rata.

Posebno su traženi napredni odbrambeni projektili čije su zalihe smanjene tokom sukoba. Među njima su presretači za protivraketne sisteme Patriot i THAAD, koji se koriste za obaranje neprijateljskih projektila.

Samo jedan presretački projektil za sistem Patriot košta nekoliko miliona dolara. Velika potrošnja takvog naoružanja jedan je od glavnih razloga zbog kojih je obnova zaliha municije postala najveća pojedinačna stavka ratnih troškova.

Pentagon procjenjuje da su same vojne operacije koštale oko 11,9 milijardi dolara, dok se dodatnih šest milijardi odnosi na izgubljenu vojnu opremu. Zajedno s troškovima zamjene municije, ove tri kategorije čine ukupno procijenjenih 47,1 milijardu dolara.

Milijarde za vojsku

Prema podacima Pentagona, troškovi američkog ratnog zrakoplovstva dostigli su 7,6 milijardi dolara, dok izdaci kopnene vojske premašuju dvije milijarde dolara. Američka mornarica prijavila je troškove od približno 1,45 milijardi dolara.

Procjena troškova mornarice smanjena je u odnosu na početak septembra, kada je iznosila 2,2 milijarde dolara. Associated Press zatražio je objašnjenje zbog čega je taj iznos naknadno znatno umanjen.

Mornarica i Središnje zapovjedništvo nisu odmah odgovorili na pitanja o promjeni procjene, a Pentagon se nije oglasio ni povodom zahtjeva za komentar najnovijih podataka o ukupnim troškovima rata.

Tramp traži još 95 milijardi

Osim dosadašnjih troškova rata, administracija američkog predsjednika od Kongresa traži odobrenje prijedloga vojnog budžeta od čak 1,5 biliona dolara. Riječ je o historijski visokom iznosu koji je već izazvao političke rasprave u Vašingtonu.

Bijela kuća traži i dodatni paket od 95 milijardi dolara za finansiranje rata s Iranom i druge prioritete. Ti zahtjevi dolaze u trenutku kada se sve veći dio američke javnosti protivi nastavku sukoba i njegovim ekonomskim posljedicama.

Šteta na bazama nije uračunata

Najnovija procjena od 47,1 milijardu dolara ne obuhvata štetu koju su iranski napadi nanijeli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku. Iran je tokom sukoba gađao američke položaje balističkim projektilima i dronovima.

Izvještaj glavnog inspektora Pentagona, objavljen prošlog mjeseca, pokazao je da su iranski napadi oštetili ili uništili stotine zgrada i drugih objekata u američkim bazama u osam država Bliskog istoka.

Riječ je o bazama u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Omanu i Jordanu. Budući da šteta nije uključena u najnoviju procjenu, ukupni troškovi sukoba mogli bi biti još veći.

Poginuo 21 američki vojnik

Prema službenim podacima Pentagona, od početka rata poginuo je 21 pripadnik američke vojske, dok ih je 865 ranjeno. Ukupan broj poginulih uključuje i vojnike koji su preminuli zbog zdravstvenih problema ili okolnosti koje nisu direktno povezane s borbama.

U iranskim napadima, padovima borbenih aviona ili tokom pokušaja neutralizacije iranskih dronova poginulo je 18 američkih vojnika. Njihova smrt neposredno je povezana s vojnim operacijama.

Treći nosač aviona ide prema Iranu

Dok Tramp razmatra mogućnost dogovora s Iranom ili novih vojnih napada kojima bi ga, prema vlastitim riječima, “dokrajčio”, prema Bliskom istoku kreću dodatne američke snage. Među njima su treći nosač aviona i nekoliko hiljada vojnika.

Administracija američkog predsjednika smanjila je i broj zaposlenih u pojedinim američkim ambasadama u regiji. Odluka je donesena nakon obavještajnih podataka prema kojima je Iran pojačao aktivnosti usmjerene protiv američkog osoblja.