Na trasi Koridora 5C otkriveni ostaci helenizirane zajednice Daorsa

Na trasi autoputa Koridor 5C na poddionici Mostar jug – tunel Kvanj provode se arheološka istraživanja gdje je do sada pronađeno više prahistorijskih kamenih gomila od kojih je istraženo njih dvadeset.

Šef studija Arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tino Tomas je za Kompas RTVHB rekao kako je na ovom prostoru riječ o narodu Daorsa, koji se tradicionalno smješta na područje donjeg toka Neretve, posebno na njenu lijevu obalu, te čije se središte, Daorson, nalazi svega petnaestak kilometara od istraživanog lokaliteta.

“Izdvajaju se po tome što su se u njih vršili ukopi višekratno i najvjerovatnije su pripadale jednoj užoj ili široj porodici koja je tu sahranjivala svoje pokojnike”, rekao je.

Objasnio je da su pronađeni metalni dijelovi nošnje, srebrni nakit i ulomci oružja navalnog karaktera, a najviše kopalja te ulomci fine keramike koji svjedoče o periodu od četvrtog do prvog stoljeća prije Krista, vremenu koje se podudara s osnivanjem grčkih kolonija na srednjojadranskom prostoru.

Sistemska istraživanja i zakonske obaveze

“Druga faza aktivnosti su sistemska arheološka iskopavanja. Investitor JP Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o zaštiti i korištenju kulturno-historijske baštine, dužan je osigurati potrebna sredstva i vrijeme za njihovu provedbu. Istraživanja se provode putem javnih konkursa koje raspisuje Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je poveznica između investitora i izvođača radova, što pokazuje da sistem ovdje na terenu funkcionira”, rekao je Tomas.

Daorsi, a ne Iliri

Tomas je objasnio kako se ta zajednica u širem smislu može ubrajati u ilirski korpus, ali da je pogrešno etnički je poistovjećivati s općim pojmom Ilira, budući je taj naziv u modernoj historiografiji često korišten kao administrativna i politička oznaka preuzeta iz rimskog Ilirika, a ne kao precizna etnička kategorija.

Izgubljena biskupija Sarsenterum

Naglasio je kako je starokršćanska bazilika u mostarskom naselju Cim bila sjedište izgubljene rimske biskupije Sarsenterum, na što upućuju dosadašnja arheološka istraživanja.

“Riječ je o monumentalnoj građevini iz sredine petog do početka šestog stoljeća, čije dimenzije, način gradnje i bogat crkveni namještaj, kao i nalaz svetačkih moćnika te grobne kapele uz južni zid, ukazuju na važan crkveni centar. Pronađeni su i ostaci pogrebne menze, karakteristične za najznačajnija starokršćanska središta”, kazao je Tomas i dodao kako za sada na prostoru Hercegovine ne postoji usporediv sakralni objekt takve važnosti.

Objasnio je kako je za lokalitet cimske bazilike uspostavljen sveobuhvatan projekt istraživanja, konzervacije i prezentacije, pri čemu su protekle aktivnosti pokazale primjer uspješne saradnje struke, lokalne zajednice i mjerodavnih institucija.

“Bazilika će zadržati svoju prepoznatljivu monumentalnost po kojoj se izdvaja među starokršćanskim objektima na prostoru nekadašnje unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije. Njen razvijeni tlocrt i snažan vanjski plašt, koji je izvorno bio poduprt s čak 23 kontrafora, dodatno naglašavaju veličinu i arhitektonsku posebnost građevine”, kazao je Tomas.

Dodao je kako je projektom predviđeno i hortikulturno uređenje okoliša, čime će se prostor oblikovati kao reprezentativna arheološka i kulturna cjelina.