Rick Holtzapple: Kakve političare žele narodi u BiH?

Američki diplomata i prvi čovjek OSCE-a u BiH govori o akutnim problemima u sistemu u BiH: CIK i izborne tehnologije, BHRT, govor mržnje

Šef Misije OSCE-a u BiH Rick Holtzapple u proteklih sedam mjeseca, koliko je na funkciji, angažiran je na više polja kako bi se popravilo stanje u našoj državi. Nove tehnologije radi fer izbora, podrška antikorupcijskim tijelima, obrazovanje, javni državni servis. Lista je dugačka.

Karijerni je diplomata Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Bio je zamjenik stalnog predstavnika SAD u NATO-u u Briselu. Ima i značajno diplomatsko iskustvo u Jugoistočnoj Evropi, koje datira još od prvog diplomatskog zadatka (od 1992. do 1995. godine) u Ambasadi SAD u Hrvatskoj. U intervjuu za Fokus rezimirao je aktuelne probleme u sistemu BiH.

BHRT i kriza javnog emitiranja

Kakav je Vaš komentar u vezi s dešavanjima oko državnog javnog servisa BHRT i njegovog mogućeg gašenja. Šta će to značiti za cijelu državu?

Očigledno je da je to situacija koja izaziva veliku zabrinutost. Iz naše perspektive, mislim da je, samo u smislu dobrobiti društva, vrlo važno imati efikasan sistem javnog emitiranja kako bi ljudi mogli dobiti uravnotežene poruke i čuti različita mišljenja. Posebno u medijskom okruženju u današnjoj BiH mislim da je to važnije nego ikad.

Jedna od stvari koja ovom pitanju daje dodatnu važnost je ta što je to dio procesa u kojem se različite državne institucije bore s raznim izazovima, a u nekim slučajevima čak i slabe. I mislim da je to vrlo zabrinjavajući znak za zdravu politiku i zdrav društveni angažman u BiH.

Kako se s tim nositi? Zajedno s predstavnikom OSCE-a za slobodu medija, nastavili smo pozivati vlasti da pronađu rješenja. Postoji zakon koji propisuje kako bi se javni servisi trebali finansirati u BiH. Ali postoje brojni primjeri u kojima se vidi da se zakon ne poštuje. To ugrožava napredak.

Razumijem da postoje ljudi koji imaju ideje o nekim promjenama koje bi mogle biti prikladne za strukturu javnog emitiranja i finansiranje javnog emitiranja. Sasvim je u redu voditi debate o različitim vizijama. Ali ne bi trebali postojati oni koji pokušavaju jednostrano nametnuti takve odluke. Pogotovo ne ignoriranjem postojećeg zakona.

Ako ljudi žele promijeniti zakon, trebao bi postojati politički proces kako bi se razmotrilo može li se zakon promijeniti i hoće li se promijeniti. To ne znači da se zakon može ignorirati dok je proces eventualne izmjene zakona u toku.

Paraliza institucija

Iako ste tek od sredine avgusta na čelu Misije OSCE-a u BiH i Vi kao i cjelokupno društvo svjedočite svojevrsnoj paralizi institucija, posebno državnih. Brojne su opstrukcije održavanja sjednica Doma naroda zbog nedolazaka političara iz stranaka SNSD i HDZ. Kako na to gledate?

Mislim da je kriza u BHRT-u simptom ove paralize i stagnacije o kojoj sam govorio. Kao što znate, ovdje sam tek sedam mjeseci, ali ova stagnacija traje mnogo duže od tih posljednjih sedam mjeseci.

Mislim da na to stalno ukazujemo kada posmatramo situaciju u BiH. Ne bismo trebali izgubiti iz vida napredak koji je postignut u posljednjih 30 godina od završetka sukoba. Ali, također, moramo biti svjesni usporavanja i narušene političke saradnje i političke diskusije i debate, koje su neophodne za donošenje odluka koje će osigurati funkcionalnost institucija na svim nivoima vlasti.

Možemo nagađati o razlozima ili motivaciji nekih političara da pokušaju otežati donošenje odluka.

Druga stvar koju primjećujem u kontekstu ovog izazova odnosi se na izražavanje volje birača. Ako birači, narod u BiH, žele političare koji su zaista spremni da se uključe u političku debatu i dijalog s ciljem donošenja odluka, a ne samo blokiranja odluka, onda oni trebaju donositi svoje izborne i političke odluke na toj osnovi.

Bez takvog stava birača i stanovništva koje zahtijeva takvo ponašanje od političara, političari će reagovati na podsticaje koji su ugrađeni u sistem. I trenutno ne vidim toliko posljedica opstrukcionizma koliko biste mogli očekivati.

Nije na Misiji OSCE-a ili bilo kojoj drugoj međunarodnoj organizaciji da govori ljudima kako da glasaju. Ali opravdano je da istaknemo da ljudi koji izađu da glasaju, na izborima imaju uticaj na vrstu politike koju će zemlja imati.

Izborne tehnologije i integritet izbora

Svjedočili smo i opstrukcijama u Ministarstvu finansija i trezora BiH po pitanju doznake sredstava CIK-u za nove izborne tehnologije. Stječe se dojam da se dešavaju zbog spriječavanja fer i poštenih izbora. Koji je Vaš stav?

Uvođenje ovih novih tehnologija može pružiti značajnu pozitivnu korist izbornom procesu. To je jedan od razloga zašto je Misija OSCE-a u BiH tako blisko sarađivala sa CIK-om kako bi podržala ovaj proces i ovu nabavku. Drago mi je što je novac sada isplaćen CIK-u.

Dijelim zabrinutost mnogih, uključujući CIK, zbog nekih kašnjenja koja su se u tom procesu dogodila. Vjerovatno nije najbolje da nagađam o motivima zašto su se takva kašnjenja desila, ali svakako je slučaj da nam je potrebno da ovaj projekat napreduje zbog samog integriteta izbora.

Naravno, ako govorimo o logici koju sam implicirao u mom prethodnom odgovoru o biračima koji donose odluke i o posljedicama, sve to zavisi od toga da li će se izbori i glasovi koje ljudi daju pouzdano i kredibilno prebrojati u izbornom procesu.

Mislim da će izborne tehnologije donijeti značajnu korist u tom pogledu. Također ću napomenuti da postoje i drugi načini da se pomogne u poboljšanju i povećanju integriteta izbora. Efikasno praćenje izbora mogu vršiti i nestranačke organizacije i organizacije civilnog društva ili stranke koje su uključene u izbore. Svi igraju važnu ulogu i moraju nastaviti s tim, čak i uz uvođenje izbornih tehnologija.

Mislim da su koraci koje je poduzeo CIK u smislu ponovnog održavanja izbora na nekim biračkim mjestima na izborima za predsjednika RS-a bili teški i izazovni, a i u izvjesnoj mjeri skup korak, ali su bili važni. Važni da se pokaže da je integritet izbora značajan i da tamo gdje su rezultati upitni, to treba ponoviti i potvrditi.

Pokazalo se da je to moguće učiniti. Ako se nove tehnologije uspješno implementiraju i koriste, bit će lakše i neće se morati pribjegavati takvim mjerama . No naravno, moguće je i bez tehnologija.

Govor mržnje u politici

Misija OSCE-a se kontinuirano bori protiv govora mržnje i općenito protiv pojavnih oblika mržnje. Kada je riječ o političarima, govor mržnje u posljednje vrijeme je dosegnuo vrhunac. Molim za Vaš komentar?

Veoma je zabrinjavajući fenomen govora mržnje, ali i retorika koja zagovara podjele. To je retorika koja obezvređuje politički angažman, obezvređuje suživot i umanjuje značaj kompromisa u političkom procesu.

Smatram da postoji potreba da se političari i javne ličnosti suoče s odgovornošću za ono što govore. Uloga institucija, poput misije koju vodim, je da razjasnimo koji su standardi i očekivanja u međunarodnom kontekstu, ali ovo je još jedan primjer gdje bih rekao da i narod u Bosni i Hercegovini, birači imaju svoju ulogu.

U smislu kakve su reakcije i odgovori koje političari dobijaju od svojih birača i od birača općenito kada se upuštaju u ovakvo ponašanje.

Da li je to vrsta ponašanja koju ljudi žele vidjeti kod svojih političara? Da li pokušavaju podići tenzije ili osujetiti mogućnost postizanja odluka zasnovanih na kompromisu i pronalaženja načina za napredak koji u dovoljnoj mjeri zadovoljavaju interese različitih zajednica.

Mi u međunarodnoj zajednici tj Misiji OSCE-a možemo igrati ulogu u izražavanju zabrinutosti i objašnjavanju kakvi bi mogli biti očekivanja i standardi. No, ne možemo, na žalost, nužno promijeniti ponašanje svih. Bit će mnogo učinkovitije ako ga potkrijepe i reakcije ljudi u BiH.

Uloga pravosuđa i borba protiv korupcije

Svakako, tu su i bh. institucije koje trebaju reagirati?

Da! Radili smo i nastavljamo raditi s pravosudnim sistemom, tužiocima i sudijama, kako bismo pokušali pronaći i ojačati druge mehanizme za odgovor, kao i za poboljšanje ukupnog učinka i funkcioniranja ovih institucija.

Zbog resursa i procedura koje su, kako navode, previše spore ili dugotrajne, to ih čini izazovnijim. Ali i da osiguramo elemente poput nepristranosti sistema. A, zapravo postoje procedure koje su na snazi kako bi se osigurale takve stvari.

Ima li generalno napretka u oblasti vladavine prava? Javnost u ovom periodu nije vidjela da se pravosuđe uhvatilo u koštac s obračunom s visokom korupcijom. Štaviše, na pojedinim nivoima vidljivi su koraci unazad po tom pitanju. Kako Vi na to gledate?

Došlo je do određenog napretka. Mislim da u sistemu ima mnogo ljudi koji su istinski zainteresovani za obavljanje svog posla. No, postoji mnogo izazova zbog političkog okruženja koje otežava institucijama da funkcionišu onako kako bi trebale. Ne osjećam nužno da situacija nazaduje, ali uvijek postoji rizik.

Nije stvar samo u tome da postoje funkcionalne odgovarajuće institucije s odgovarajućim odgovorom na korupciju i da se možemo opustiti. Jedna izreka je ovdje na mjestu i glasi: “Vječna budnost je cijena slobode”. Ili demokratije.

A.Dučić/Fokus.ba