Kosovski specijalci uhapsili petoricu Srba zbog ratnih zločina

Vijeće Osnovnog suda u Prištini odlučivalo je o pritvoru petorice Srba uhapšenih pod optužbom da su počinili ratne zločine tokom sukoba devedesetih godina.

Njihovi advokati ocijenili su da im tužilaštvo “pripisuje kolektivnu krivnju” i rekli kako očekuju izricanje mjere pritvora, javili su kosovski mediji.

Tužitelj Specijalnog tužilaštva Kosova Ilir Morina objavio je da je policija, u saradnji s tužilaštvom, uhapsila pet umirovljenih pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srbije zbog sumnje da su počinili ratne zločine u selu Račak 1999. godine.

Kosovska policija provela je akciju u selima općina Štrpce i Gnjilane. Uhapšeni su jučer dovedeni u prištinski Osnovni sud u pratnji advokata, a pridružili su im se i članovi obitelji, objavio je portal Kosovo online.

Advokati petorice uhapšenih rekli su medijima da su se na sjednici suda za određivanje pritvora usprotivili zahtjevu tužilaštva, navodeći kako je riječ o “još jednom pokušaju pripisivanja kolektivne krivnje”.

Dodali su kako tužitelj “nije jasno obrazložio osnovanu sumnju kao glavni razlog za pritvor” te da je optužbe za svu petoricu “strpao u jednu vreću”, ne navodeći ništa konkretno. Advokati su rekli kako strahuju da će pritvor, unatoč izostanku konkretnih pojedinačnih optužbi, ipak biti određen, no odluka suda još nije objavljena.

Ured za Kosovo i Metohiju srpske vlade reagirao je saopćenjem, ocijenivši da se uhapšenima na djelu pokazuje “sustavno političko i institucionalno nasilje Prištine na čelu s premijerom Albinom Kurtijem”. Ured posebno naglašava da uhapšeni “godinama žive” na Kosovu i nisu napuštali svoje domove “jer se nisu imali od čega kriti niti bježati”.

Srpska lista, koju podržava službeni Beograd, hapšenje vidi kao “novi val zastrašivanja i progona” kosovskih Srba te stvaranje ozračja “straha i dodatnog pritiska” čiji je cilj protjerivanje Srba s Kosova.

Posebni tužitelj kosovskog tužilaštva Ilir Morina saopćio je da je tužilaštvo u istragama slučaja Račak identificiralo “još nekoliko osoba koje su sudjelovale u događaju”, na temelju čega su provedeni pretresi i hapšenja.

“Slučaj Račak” datira od 15. siječnja 1999., kada je u sukobima policijskih snaga tadašnje SR Jugoslavije i pripadnika gerilske Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u tom selu ubijeno 45 albanskih civila. Misija OESS-a odgovornost za masakr pripisala je srpskim snagama sigurnosti, dok je Haški tribunal odustao od slučaja zbog nedostatka pravovaljanih dokaza.

Deseci hiljada Srba nisu se vratili na Kosovo

Taj se događaj smatra prekretnicom u kosovskim sukobima jer je poslužio kao neposredan povod i međunarodno opravdanje za višemjesečno NATO bombardiranje SR Jugoslavije, započeto 24. marta iste godine.

Zračni udari, u kojima je učestvovalo 19 članica NATO-a, okončani su potpisivanjem međunarodnog sporazuma u Kumanovu početkom lipnja 1999., nakon čega su se s Kosova povukle policijske i vojne snage SR Jugoslavije. Povlačenje je pratio egzodus više od 200.000 kosovskih Srba i nealbanaca, od kojih se deseci hiljada više nisu vratili na Kosovo.