Zbog rata u Iranu nastao haos u Europi, zaživio “benzinski turizam”

Neki poljski političari žale se da taj “benzinski turizam” podiže cijene, stvara duge redove, a u nekim je okruzima doveo i do nestašice goriva

Europske vlade bore se s rastućim nezadovoljstvom vozača zbog skoka cijena goriva uzrokovanog ratom u Iranu. Nakon što je Iran zaprijetio blokadom Hormuškog moreuza, ključne svjetske rute za tankere, cijene benzina i dizela u nekim su područjima porasle i za petinu, a u Njemačkoj je prosječna cijena litre bezolovnog benzina premašila 2 eura.

Države, svjesne političkog rizika koji nosi poskupljenje goriva, reagirale su puštanjem nafte iz strateških rezervi, provjerama automobila na granicama u potrazi za kanisterima, upozorenjima energetskoj industriji protiv neopravdanog dizanja cijena, a u nekim slučajevima i ograničavanjem maloprodajnih cijena, piše The Times.

U Austriji je benzinskim pumpama već ranije ograničeno podizanje cijena na jednom dnevno, u podne. Od idućeg ponedjeljka to će im biti dopušteno samo ponedjeljkom, srijedom i petkom.

Josef Schellhorn, državni sekretar u austrijskom ministarstvu privrede i energetike, izjavio je da vlada neće dopustiti nikakvo “profitiranje na krizi”, usred optužbi da naftne kompanije koriste previranja na svjetskim tržištima kako bi “gulile” vozače.

Najveći skokovi u Njemačkoj

Neki od najvećih skokova cijena zabilježeni su u Njemačkoj, gdje je cijena dizela bez poreza u posljednja dvije sedmice porasla za 44 posto, prema analizi državne komisije za monopole. To je više nego dvostruko od prosjeka zabilježenog u Europskoj uniji, a cijena bezolovnog benzina na najvišem je nivou od sedmica nakon ruske invazije na Ukrajinu prije četiri godine.

Njemački autoklub ADAC optužio je naftnu industriju za “maksimiziranje profita” na štetu vozača taktikom poznatom kao “rakete i perje”, pri čemu se povećanje troškova odmah prebacuje na potrošače, dok se pojeftinjenja na svjetskom tržištu na pumpama osjete znatno sporije.

Udruženja koja predstavljaju nezavisne benzinske postaje poručila su da su “pritisnute” između bijesnih vozača i rafinerija koje “masno zarađuju”. Herbert Rabl iz Udruženja benzinskih pumpi izjavio je za Stuttgarter Zeitung da naftne kompanije prakticiraju “grabežljivi kapitalizam” koji podsjeća na 19. stoljeće.

Njemačka se ugleda na Austriju

Kao odgovor, Njemačka je počela oslobađati naftu iz svojih rezervi, u količini ekvivalentnoj 18 miliona barela, te je najavila da će usvojiti “austrijski model” ograničavanja rasta cijena na jednom dnevno. Ministrica privrede i energetike Katherina Reiche rekla je da želi “prekinuti ciklus” u kojem cijene goriva rastu, ali kasnije ne prate pad cijena sirove nafte na međunarodnim tržištima.

Francuska je također poslala inspektore za zaštitu potrošača u nasumične provjere na benzinske pumpe, nakon što je vlada najavila borbu protiv “zloupotrebe” pri dizanju cijena. Od 513 pregledanih postaja, pet posto ih je kažnjeno, a za 15 posto je utvrđeno da imaju “anomalije” u cijenama koje su se razlikovale od onih oglašenih na internetu.

Prošle sedmice, benzinsku pumpu Carrefour u Breuilletu, tridesetak kilometara južno od Pariza, preplavili su vozači nakon što je zbog tipfelera cijena benzina nakratko iznosila samo 0,01 eura po litri. Vlada u Parizu odbila je pozive desničarske opozicione stranke Nacionalno okupljanje za smanjenje stope PDV-a na gorivo s 20 na 5,5 posto.

Nijemci idu u “benzinski turizam”

Zbog razlika u cijenama došlo je do napetosti između Njemačke i susjednih zemalja, jer njemački vozači koji žive blizu granice masovno toče gorivo u Poljskoj i Češkoj. Neki poljski političari žale se da taj “benzinski turizam” podiže cijene, stvara duge redove, a u nekim je okruzima doveo i do nestašice goriva.

Joanna Agatowska, gradonačelnica Świnoujścia, poljskog lučkog grada uz njemačku granicu, zatražila je uvođenje ograničenja na količinu goriva koju njemački vozači mogu kupiti.

Istovremeno, nizozemski vozači koji putuju u Belgiju i Njemačku kako bi iskoristili niže poreze upozoreni su da riskiraju pretvaranje svojih automobila u “pokretne bombe” ako prevoze maksimalno dopuštenih 240 litara goriva u kanisterima.

Nizozemski kraljevski autoklub ANWB savjetovao je vozačima da ne stvaraju zalihe. “Bolje je uopće ne voziti kanister u gepeku, čak ni kao rezervu. To nosi određene rizike”, rekao je glasnogovornik Erik Jan de Jong. “Benzin u automobilu može biti iznimno opasan, primjerice u slučaju saobraćajne nesreće.”

Najagresivnije korake poduzeo je mađarski premijer Viktor Orban, koji se nalazi pod snažnim pritiskom opozicije uoči izbora za četiri sedmice. Njegova je vlada u utorak ograničila cijene koje benzinske pumpe mogu naplaćivati za benzin i dizel.

Ograničene cijene dostupne su samo vozilima s mađarskim registarskim tablicama i saobraćajnim dozvolama, čime se želi spriječiti prekogranična kupovina goriva.