Turizam na trusnom tlu: Može li bliskoistočna kriza ugroziti bh. “zlatnu koku”?

Turisti iz pojedinih bliskoistočnih država su značajni za bh. turizam, odnosno ekonomiju, a to je ono što potvrđuje i zvanična statistika. Naime, turisti iz devet bliskoistočnih zemalja su prošle godine ukupno imali 121.751 dolazak i 315.123 noćenja.

S obzirom na to da je 2025. ukupno bilo 1,40 miliona dolazaka stranih turista, to znači da je udio turista s Bliskog istoka u dolascima stranih turista iznosio 8,68 posto.

Osim toga, s obzirom na to da su bila 315.123 noćenja stranih turista, to znači da je udio turista s Bliskog istoka u noćenjima stranih turista iznosio 10,45 posto.

Saudijska Arabija sa 68.403 dolaska i 159.845 noćenja prednjači među bliskoistočnim državama, a slijede Izrael s 18.211 dolazaka i 44.715 noćenja, Kuvajt s 12.924 dolaska i 45.698 noćenja, Ujedinjeni Arapski Emirati s 12.325 dolazaka i 37.124 noćenja, Oman s 4.305 dolazaka i 9.870 noćenja, Katar s 2.186 dolazaka i 7.457 noćenja, Bahrein s 1.875 dolazaka i 5.314 noćenja, Egipat s 1.318 dolazaka i 4.680 noćenja te Iran s 204 dolaska i 420 noćenja.

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine nije evidentirala niti jednog turistu iz Iraka, Jordana, Libana, Palestine i Sirije.

Turisti iz Saudijske Arabije su bili među turistima iz 10 država svijeta s najvećim brojem dolazaka i noćenja. Naime, po broju dolazaka bili su na šestom mjestu dok su po broju noćenja bili na petom mjestu. Ostvarili su najveći broj dolazaka i noćenja u odnosu na turiste iz ostalih zemalja izvan Evrope.

Osim toga, turisti iz Kuvajta, Izraela i UAE su među turistima iz 25 država, koji su prošle godine ostvarili najveći broj dolazaka i noćenja.

Dakle, 2025. bilo je više dolazaka i noćenja bliskoistočnih turista u odnosu na turiste iz mnogih evropskih zemalja. Primjera radi, Saudijska Arabija je ispred Njemačke i Austrije kao zemalja čiji su brojni stanovnici turisti u inostranstvu. Naime, Njemačka i Austrija su među velikim evropskim emitivnim zonama, što znači da imaju brojno stanovništvo koje turistički putuje u inostranstvo.

Ne postoje precizni podaci o potrošnji bliskoistočnih turista u Bosni i Hercegovini, ali je ona značajna. Za ove turiste je Ilidža destinacija broj jedan u Bosni i Hercegovini, zbog čega je za pretpostaviti da je to jedan od razloga zašto je ova općina među općinama i gradovima Federacije Bosne i Hercegovine s najvećim fiskalnim prometom.

Praksa turista s Bliskog istoka prethodnih godina je bila da dosta prije ljeta rezerviraju smještaj u Bosni i Hercegovini. U većem broju bi počeli dolaziti na proljeće, a najviše bi ih bilo tokom ljeta. No, aktuelna kriza u ovom dijelu svijeta mogla bi se negativno odraziti na bh. turizam.

Naime, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) je u izjavi za Klix.ba ukazao da se već smanjio broj zahtjeva za vize.

“Nemamo još egzaktne pokazatelje jer kriza traje 15-ak dana. Međutim, nakon mjesec ili dva mjeseca moći će se praviti uporedne analize”, naglasio je.

Ne isključuje nastavak smanjenja interesovanja turista s Bliskog istoka ako kriza potraje.

“Mislim da avioni iz Kuvajta još uopće ne polijeću. Iz Bahreina vrlo malo polijeću, iz Katara periodično lete. U Dubaiju se situacija kao normalizirala, ali se letovi odgađaju sa svakim novim napadom”, ukazao je.

Sa žaljenjem konstatuje da će bh. ekonomija, odnosno turizam osjetiti negativne posljedice bliskoistočne krize.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH (Foto: V. D./Klix.ba)

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u Bosni i Hercegovini Amir Hadžić je očekivao da će nešto veći broj Saudijaca i Katarana u Bosni i Hercegovini pronaći privremeno utočište tokom krize u njihovim državama, ali to se nije dogodilo. Pozivajući se na dugo iskustvo, misli da kriza na Bliskom istoku neće potrajati.

No, strahuje zbog ekonomske krize u samoj Evropi, zbog čega procjenjuje da će biti manji broj evropskih turista u Bosni i Hercegovini. Ipak, turiste iz bivše Jugoslavije, koji prednjače u Bosni i Hercegovini, smatra otpornim na tu krizu, odnosno dolaze jer su svjesni da za manje novca mogu dobiti mnogo.

Pozvao je nadležne da više povedu računa o turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu jer oni nisu značajni samo za one koji se njima direktno bave, već i za one koji se bave proizvodnjom hrane i pića te ostalim djelatnostima.

Klix.ba