Historijski susret bez dogovora: Iran i SAD prvi put oči u oči nakon 1979.

Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana održani u Islamabadu, završeni su bez konkretnog dogovora, ali su ušli u historiju kao prvi direktni susret na najvišem nivou nakon gotovo pola stoljeća, prenosi New York Times.

Iransku delegaciju predvodio je Mohamad Bager Galibaf (Mohammad Bagher Ghalibaf), predsjednik parlamenta i uticajni vojni komandant, koji se sastao licem u lice s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom (JD Vance).

Dvojica zvaničnika su se rukovala, a razgovori su, prema izvorima iz Irana, protekli u mirnoj i srdačnoj atmosferi. Iako nije postignut nikakav konkretan napredak, srušen je dugogodišnji tabu, koji je nastao nakon decenija neprijateljstva i oštre retorike.

Ovo je ujedno bio prvi direktni susret predstavnika dvije države od kako su diplomatski odnosi prekinuti 1979. godine nakon Islamske revolucije u Iranu. Ubrzo nakon toga, iranske vlasti su zauzele američku ambasadu i zarobile diplomate, što je dodatno produbilo sukob.

Profesor i stručnjak za Iran Vali Nasr sa Univerziteta Johns Hopkins ocijenio je da su ovo “najozbiljniji i najduži direktni razgovori između dvije strane”, koji pokazuju spremnost da se sukob okonča.

Nakon neuspjeha pregovora, Džej Di Vens izjavio je da su Sjedinjene Američke Države iznijele svoju najbolju ponudu, ali da je Iran nije prihvatio.

– Jasno smo definisali naše crvene linije, gdje smo spremni na kompromis, a gdje nismo – rekao je Vens, ne precizirajući o kojim se tačno uslovima radi.

Uoči sastanka bilo je jasno da su stavovi dvije strane udaljeni po ključnim pitanjima. Čak se nisu uspjeli usaglasiti ni oko toga da li se dvosedmično primirje odnosi na sukobe u Libanu, što je zamalo dovelo do otkazivanja sastanka.

Prema informacijama iz iranskih izvora, tri glavne tačke spora ostale su neriješene, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, sudbina oko 900 funti visoko obogaćenog uranijuma te zahtjev Irana za oslobađanje oko 27 milijardi dolara zamrznutih sredstava.

Sjedinjene Američke Države insistirale su na hitnom otvaranju moreuza za sav pomorski saobraćaj, dok je Iran odbio da se odrekne te strateške prednosti prije konačnog mirovnog sporazuma.

Teheran je također tražio nadoknadu štete nastale tokom šest sedmica zračnih udara, kao i oslobađanje zamrznutih prihoda od nafte koji se nalaze u više država, uključujući Irak, Luksemburg, Bahrein, Japan, Katar, Tursku i Njemačku. Američka strana odbila je te zahtjeve.

Dodatni spor izazvao je zahtjev predsjednika Donalda Trampa (Trump) da Iran preda ili proda cjelokupne zalihe obogaćenog uranijuma. Iran je ponudio alternativu, ali kompromis nije postignut.

Iako bez konkretnih rezultata, susret u Islamabadu označava prekretnicu u odnosima dvije zemlje i potencijalni početak novog diplomatskog procesa.