U šta se najviše ulaže u BiH: Hrvatska i Njemačka uvoze najviše kapitala

Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvoj polovini 2025. godine iznosile su približno 780 miliona konvertibilnih maraka, što predstavlja pad od 111 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci Centralne banke BiH.

Naime, u prvih šest mjeseci 2024. godine priliv investicija iznosio je 891 milion KM, dok je naredne godine zabilježen osjetan pad. Ovaj trend nastavlja se i na godišnjem nivou, s obzirom na to da je tokom cijele 2024. godine u BiH ušlo 1,76 milijardi KM direktnih stranih investicija, što je za 301 milion KM manje nego 2023. godine, kada je taj iznos bio 2,06 milijardi KM.

Usluge i trgovina

Podaci pokazuju da investitori i dalje najveći interes pokazuju za uslužne i trgovinske djelatnosti, što je potvrdio i generalni direktor Vijeća stranih investitora u BiH Nedim Makarević.

– Kada je riječ o pitanju u šta se najviše ulaže u Bosni i Hercegovini, najnoviji zvanični podaci Centralne banke BiH za 2024. godinu pokazuju da je najveći godišnji priliv stranih investicija zabilježen u finansijskim uslugama u iznosu od 503,8 miliona KM, zatim u trgovini na malo sa 219,8 miliona KM, te u trgovini na veliko sa 205,1 milion KM. To znači da najveći tokovi novog kapitala trenutno ulaze prije svega u finansijski sektor i trgovinu – kazao je Makarević.

Dalje objašnjava da ako gledamo ukupno stanje stranih investicija, a ne samo godišnji priliv, struktura je slična, ali još jasnije pokazuje gdje je strani kapital dugoročno najviše prisutan.

– Centralna banka navodi da je najveći ukupni “stock” stranih investicija koncentrisan u finansijskim uslugama sa 4,27 milijardi KM, zatim u telekomunikacijama sa 2,02 milijarde KM i u trgovini na veliko sa 2,01 milijardu KM – kazao je.

Hrvatska i Njemačka najprisutnije

To potvrđuje da se BiH i dalje dominantno posmatra kao tržište u kojem su strani investitori najjače pozicionirani u finansijama, trgovini i telekomunikacijama, dok bi u narednom periodu bilo važno snažnije privlačiti ulaganja i u proizvodnju, energetiku, logistiku i projekte veće dodatne vrijednosti.

Kada je riječ o porijeklu kapitala, dominiraju investitori iz regiona i Evropske unije. Najviše ulaganja u prvoj polovini 2025. godine stiglo je iz Hrvatske, u iznosu od 203 miliona KM. Slijedi Njemačka sa 174 miliona KM, dok je Srbija investirala 108 miliona KM. Značajan priliv zabilježen je i iz Slovenije (85 miliona KM), Austrije (52 miliona KM), Italije (49 miliona KM) i Mađarske (39 miliona KM). Manji, ali ne zanemariv iznos investicija došao je i iz Luksemburga (34 miliona KM) te Turske (27 miliona KM).

Sličan obrazac zabilježen je i tokom 2024. godine, kada su najveći investitori bili Hrvatska sa 391 milion KM, Njemačka sa 255 miliona KM i Slovenija sa 247 miliona KM.

Stumulisati dolazak

– U budućnosti je ključno da politika prema direktnim stranim investicijama bude usklađena sa strukturnom transformacijom privrede. Potrebno je stimulisati dolazak investicija s višim stepenom dodatne vrijednosti, koje otvaraju kvalitetna radna mjesta i povećavaju konkurentnost ekonomije. U tom smislu, ulaganje u obrazovanje je presudno, jer kvalifikovana radna snaga privlači investitore iz tehnološki naprednih sektora – objasnio je ekonomista Predrag Mlinarević.