Schmidtov izvještaj Vijeću sigurnosti UN: O prividnoj deeskalaciji RS, trećem entitetu, državnoj imovini…

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, koji obuhvata period od oktobra prošle godine do 15. aprila ove godine. Izvještaj će biti razmatran 12. maja, a Raport je imao uvid u ovaj iscrpan i obiman dokument.

Već u uvodu, Schmidt ocjenjuje da je sigurnosna situacija u BiH ‘stabilna, ali krhka’, ističući stabilizirajuću ulogu snaga EUFOR-a.

On upozorava da neslaganja oko Općeg okvirnog sporazuma i značajno utiču na funkcionisanje institucija BiH , postepeno ih vodeći ka dekonstrukciji.

Također navodi da je politika međunarodne zajednice u proteklim mjesecima bila usmjerena na preuzimanje odgovornosti domaćih političkih aktera, ali da ‘politički lideri nisu uspjeli da napuste svoje ukorijenjene stavove i uključe se u konstruktivan dijalog o pitanjima koja su ključna za BiH’

O državnoj imovini

U izvještaju se konstatuje da nije zabilježen napredak na putu ka Evropskoj uniji, kao ni u pogledu državne imovine, koja se označava kao ‘velika prepreka ekonomskom razvoju u Federaciji BiH’.

‘Neriješeni spor oko državne imovine dodatni je faktor koji doprinosi stagnaciji u Bosni i Hercegovini. Ostajem uvjeren da je stvaranje uslova za korištenje državne imovine u javno-razvojne svrhe hitno potrebno. Situacija u kojoj su investicioni projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne vlasti spremne da ignorišu zakon nije održiva.

Federacija BiH je glavna žrtva nepostojanja rješenja na državnom nivou koje bi zadovoljilo principe utvrđene od Ustavnog suda BiH.

Ostajem uvjeren da bi otvaranje tog entiteta i šire zemlje domaćim i stranim investicijama kroz rješenje pitanja državne imovine u skladu s tim principima doprinijelo pozitivnoj promjeni političke dinamike i stoga bi trebalo biti prioritet’ navodi se u Schmidtovom izvještaju.

Također se navode blokade u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, gdje su SNSD-a i HDZBiH prepoznati da su kvorum koristili kao mehanizam političke blokade, dok zbog toga svi zakoni usvojeni u Predstavničkom domu čekaju potvrdu ili usvajanje u Domu naroda uključujući i one ključne za evropski put.

Rukovodstvo RS, kako se navodi, i dalje osporava teritorijalni integritet BiH, dok se politička retorika konfrontacije koristi i prema Bošnjacima na etničkoj i vjerskoj osnovi.

Schmidt upozorava da se institucionalni zastoj koristi kao argument za prenošenje nadležnosti na niže nivoe vlasti, s ciljem dokazivanja da  BiH nije održiva država. Institucije koje su uspostavljene radi funkcionisanja države, kako se navodi, ‘drže se kao taoci aktera koji nastoje ojačati entitetske institucije, uglavnom u RS.

O istupima i djelovanju Milorada Dodika i Vlade RS

U dijelu koji se odnosi na institucionalni okvir, Schmidt ističe da nespremnost  RS da imenuje sudije u Ustavni sud BiH , kao i odbacivanje njegovih odluka, i dalje dovodi u pitanje spremnost za djelovanje u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Ustavni sud BiH, kako se naglašava, predstavlja jedini domaći organ koji može odlučno arbitrirati sporove između nivoa vlasti.

Schmidt navodi da je izvještajni period obilježilo  prividno deeskaliranje od vlasti u RS.

‘Vanredni izbori za predsjednika RS i dva ponovna imenovanja Vlade Save Minića, dok je Milorad Dodik, kao lider SNSD-a, nastavio da vrši de facto političku vlast i utiče na djelovanje VladeRS . Također je zabilježen povećan angažman s međunarodnim akterima na različitim nivoima i kroz formalne i neformalne kanale.’

Schmidt je izvijestio i o Dodikovoj retorici usmjerenoj protiv Bošnjaka.

‘Milorad Dodik dosljedno je koristio retoriku usmjerenu protiv Bošnjaka, što je dio njegove šire političke strategije delegitimizacije Bošnjaka kao konstitutivnog naroda i probosanskih političkih pozicija, uz prikazivanje BiH kao ‘nemoguće države’.

Ova strategija odražava demografske strahove i ima za cilj održavanje političkog konflikta u civilizacijskom i geopolitičkom smislu.

Pet ključnih tema u njegovim izjavama uključuje navodnu islamizaciju srpskih područja,  etničku ‘drugu’ propagandu zasnovanu na ratnim narativima, političku delegitimizaciju Bošnjaka, prikazivanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje i  secesionističku retoriku i tvrdnje da je BiH propala država’ stoji u dokumentu koji je otišao u UN.

Posebno zabrinjavajućim ocijenjene su nedavne Dodikove izjave u Donjoj Gradini.

‘Nedavna retorika lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika  koji sada djeluje bez institucionalnih ograničenja, što je posebno vidljivo u njegovim izjavama na komemoraciji u Donjoj Gradini u aprilu 2026. godine ukazuje na povratak eksplicitnijih secesionističkih narativa.

Predstavljajući ‘jedinstvo srpskog naroda’ kao geopolitičku neizbježnost, prikazao je RS  kao privremenu fazu ka trajnom državnom savezu sa Srbijom.

Ovo može biti znak da se ideološka kampanja SNSD-a vraća agresivnijem secesionističkom kursu u cilju mobilizacije biračkog tijela za opće izbore u oktobru 2026. godine.

Opisivanje secesije kao moralnog i sigurnosnog imperativa, zajedno s čestim pozivanjem na ‘jedan ujedinjeni srpski narod’, naglašava nastojanje da se delegitimiše država Bosna i Hercegovina i prikaže kao inherentna prijetnja srpskom narodu.

Ako se ovaj pravac nastavi, to bi ukazivalo da politički zastoj u BiH nadilazi politička ili pravna pitanja’ stoji u izvještaju.

Treći entitet i preuveličano pitanje stranog utjecaja

U dijelu koji se odnosi na političke rasprave o ustavnom uređenju, Schmidt upozorava na štetne posljedice ideja o trećem entitetu, koje dodatno produbljuju etničke podjele.

‘Nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta otkrila je osjetljivost tih napada na ustavni poredak i pokušaja daljnje podjele Bosne i Hercegovine po etničkim linijama.

Narativi koji stoje iza toga, uključujući predstavljanje BiH kao prostora sukoba civilizacija gdje je kršćanstvo navodno bilo pod napadom radikalnog islama posljednjih 30 godina, služe istoj svrsi.

Pokušaj uništenja multietničkog, multireligijskog i multikulturalnog karaktera BiH, kao i onoga što je ostalo od povjerenja između konstitutivnih naroda i građana, te uništenje perspektive pomirenja, stoji u srži ovih izjava, koje su dobile novi zamah od početka sukoba na Bliskom istoku.

U tom kontekstu, pitanje stranog uticaja je namjerno preuveličano kako bi se produbile podjele u zemlji.

Svrha takvih narativa je i da podstaknu određene političke reakcije u inostranstvu, pored produbljivanja podjela unutar Bosne i Hercegovine  što je štetna strategija koju neki političari koriste kako bi ostali na vlasti i ojačali kontrolu nad institucijama i resursima’ navedeno je u izvještaju.

Sigurnosna situacija i sporno otvaranje ureda Mađarske u RS

U dijelu izvještaja koji se odnosi na sigurnosni sektor, posebno je izdvojen slučaj jačanja međunarodne policijske saradnje na entitetskom nivou.

Schmidt navodi da je 28. januara 2026. godine u Banjoj Luci otvoren ured Mađarskog centra za borbu protiv terorizma, kao rezultat prethodne saradnje Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i mađarskih policijskih vlasti.

Prema izvještaju, ovaj ured je uspostavljen na osnovu dva memoranduma o razumijevanju potpisana 2025. godine, koji se odnose na borbu protiv terorizma, razmjenu informacija i obuku policijskih struktura.

I to u periodu pojačanih političkih tenzija, uključujući izdavanje naloga za hapšenje od Suda Bosne i Hercegovine protiv visokih zvaničnika RS . Izvještaji ukazuju da je policija RS ometala izvršenje tih naloga i da su mađarski službenici bili prisutni u RS prije javnog objavljivanja sporazuma.

U izvještaju se ističe da prema Ustavu BiH, entiteti mogu zaključivati sporazume s državama samo uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine BiH. Pored toga, međunarodna policijska saradnja spada u nadležnost državnih institucija, posebno Direkcije za koordinaciju policijskih tijela pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

Podsjeća se i da je Ustavni sud  BiH u martu presudio  da su određene odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske neustavne.

‘Sud je potvrdio da međunarodna policijska saradnja pripada isključivo državnim institucijama, u skladu s Ustavom BiH. Svako paralelno djelovanje entitetskih vlasti može ugroziti jedinstveni pravni okvir, međunarodne obaveze i zaštitu podataka. Sud je naglasio da se međunarodna saradnja policije Republike Srpske mora odvijati putem institucija Bosne i Hercegovine’ navodi se u izvještaju.

Izbori i integritet procesa

Osvrnuo se Sachmidt i na prijevremene izbore za predsjednika RS 23. novembra prošle godine, te ponovljene izbore 8. februara ove godine na 136 biračkih mjesta.

‘Sprovođenje prijevremenih izbora otkrilo je ozbiljne slabosti u integritetu izbora, posebno u identifikaciji birača, kroz lažno predstavljanje ili glasanje bez važećih ličnih dokumenata. Ove nepravilnosti su još jednom pokazale temeljne nedostatke koji dovode u pitanje funkcionisanje izbora kao sredstva garantovanja demokratske odgovornosti kroz slobodno i nesmetano izražavanje volje birača’ navodi se u izvještaju, uz napomenu da je i to jedan od razloga zašto je važno uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces BiH.

Naveo je Schmidt i da je implementaciju njegove odluke iz jula 2025. godine, kojom je, između ostalog, određen izvor finansiranja za primjenu novih izbornih tehnologija opstruirao, ministar finansija i trezora BiH iz SNSD-a (Srđan Amidžić, op.a).

‘Institucionalna podrška vlasti Bosne i Hercegovine Centralnoj izbornoj komisiji nije uvijek bila dovoljna, što čini postignuća Centralne izborne komisije još značajnijim. U bliskim konsultacijama sa državama članicama Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, Organizacijom za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i Evropskom unijom, nastavit ću pratiti napore izbornih vlasti  BiH u tom pogledu uoči općih izbora u oktobru. Pozdravljam usklađene stavove međunarodne zajednice o važnosti integriteta izbora u zemlji’ stoji u izvještaju.

Politička struktura i korupcija

Schmidt ocjenjuje da je ključni problem BiH u političkim elitama koje su fokusirane na kontrolu institucija, a ne na reformski napredak i kompromis.

To, kako se navodi, vodi ka ‘tihom urušavanju demokratskih standarda’, uz slabljenje institucija transparentnosti i nadzora.

Korupcija se opisuje kao duboko ukorijenjena, uz nisko povjerenje građana u institucije i percepciju selektivne pravde i nekažnjivosti.

O neusklađivanju koeficijenata u UO UIOBiH

Schmidt je izvijestio i o opstrukcijama SNSD-ovog Srđana Amidžića koje on provodi i kao čelnik Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.

‘Tokom izvještajnog perioda, ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), kao predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, nije sazvao nijednu redovnu sjednicu, već samo tri elektronske i tri vanredne sjednice, s ograničenim rezultatima. Republika Srpska već skoro tri godine blokira usklađivanje koeficijenata raspodjele indirektnih poreza, čime Federacija BiH trpi štetu od oko 120 miliona KM. Također je blokirana i polugodišnja poravnanja međuentitetskog duga.

Nije ostvaren napredak ni u drugim dugogodišnjim finansijskim pitanjima. Odbor još nije usvojio trajnu metodologiju raspodjele prihoda od akciza na gorivo (putarine), zbog čega se sredstva akumuliraju umjesto da se koriste za izgradnju puteva i autoputeva.

Nakon moje odluke od 17. jula 2025. godine, koja je omogućila raspodjelu dijela sredstava između entiteta, ukupna sredstva na escrow računu Centralne banke BiH iznose 101,8 miliona KM. Također nije pronađen alternativni izvor naplate duga Uprave za indirektno oporezivanje prema Republici Srpskoj u iznosu od 30 miliona KM’ navodi se u Schmidtovom izvještaju.

Institucije kulture od državnog značaja

Schmidt u izvještaju ističe da neriješen status sedam institucija kulture BiH, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, predstavlja pokušaj osporavanja kulturnog identiteta države.

Tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, politički akteri, kako navodi, i dalje izbjegavaju sistemsko rješavanje njihovog statusa i finansiranja.

‘Institucije su ponovo preživjele još jedan izvještajni period, oslanjajući se prvenstveno na nesigurna sredstva nižih nivoa vlasti. Uprkos početnim naznakama, ponovo nisu uključene u državni budžet za 2025. godinu. Takav korak ili alternativno zakonsko rješavanje njihovog statusa predstavljalo bi neophodan korak ka sistemskom rješenju u skladu s njihovim jasnim pravnim položajem. Stoga pozivam ministra civilnih poslova da pripremi nacrt zakona kojim će se ovo pitanje urediti i dostaviti Vijeću ministara na usvajanje’ stoji u izvještaju.

Javni RTV servisi i mediji

U ovom dijelu se ističe da su finansijske teškoće BHRT-a dostigle vrhunac, što dodatno potvrđuje institucionalnu ranjivost sistema javnog emitovanja.

‘Nesposobnost vlasti da riješe njegov finansijski status, kako se navodi, može dovesti do prestanka rada državnog javnog servisa, što bi predstavljalo dodatni korak u procesu slabljenja državne institucionalnosti’ stoji u izvještaju,a navodi se id a je Schmidt bio kritikovan zbog nedjelovanja u pravcu rješavanja ovog problema.

Navodi se da državni emiter, uprkos problemima, i dalje zadržava određeni nivo nezavisnosti, za razliku od RTRS-a koji je ocijenjen politički pristrasnim.

U dijelu o medijskim slobodama posebno se upozorava na ograničeno medijsko okruženje u RS, političke pritiske na novinare i smanjenje međunarodne podrške nezavisnim medijima.

Podsjećamo, izvještaj visokog predstavnika u BiH jedini je relevantan izvještaj koji se dostavlja Vijeću sigurnosti UN-a o situaciji u zemlji.

No, Vlada RS godinama neformalnim kanalima, kao svojevrsni non-paper šalje zemljama članicama VSUN-a svoj izvještaj koji koristi za propagandu u korist svojih secesionističkih težnji pri čemu se služi manipulacijama i neistinama uglavnom o Bošnjacima, državi BiH i visokom predstavniku. Jedan takav pamflet upućen je u UN i 1. maja o čemu je Raport već izvještavao.