Američki obavještajci: Iran bi mogao izgraditi 10 nuklearnih bombi za tri do šest mjeseci

Američke obavještajne procjene pokazuju da se rok potreban Iranu za eventualnu izradu nuklearnog oružja nije značajno promijenio još od prošlog ljeta. Tada su analitičari procijenili da je američko-izraelski napad produžio taj period na najviše godinu dana, prema izvorima koji su govorili za Reuters.

Procjene o nuklearnom programu Teherana ostale su uglavnom iste i nakon dvomjesečnog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp, dijelom s ciljem da se zaustavi razvoj nuklearne bombe u Iranu.

Napadi koje su Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli 28. februara uglavnom su bili usmjereni na klasične vojne ciljeve, iako je Izrael gađao i određena važna nuklearna postrojenja. Među njima su bila postrojenja u Natanzu, Fordovu i Isfahanu.

Vremenski okvir

I pored toga, procijenjeni vremenski okvir nije se značajno promijenio, što ukazuje da bi ozbiljnije usporavanje iranskog nuklearnog programa zahtijevalo uništavanje ili preuzimanje preostalih zaliha visoko obogaćenog uranija.

Sukob je trenutno u zastoju otkako su SAD i Iran 7. aprila postigli primirje kako bi nastavili mirovne pregovore. Ipak, napetosti su i dalje visoke, posebno zbog ograničavanja prolaza kroz Hormuški moreuz, čime je blokirano oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i izazvana globalna energetska kriza.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da je cilj pregovora osigurati da Iran ne razvije nuklearno oružje.

Ranije procjene američkih obavještajnih službi govorile su da bi Iran mogao proizvesti dovoljno materijala za nuklearnu bombu za tri do šest mjeseci. Nakon junskih udara na Natanz, Fordov i Isfahan, taj rok je produžen na otprilike devet mjeseci do godinu dana.

Iako su napadi uništili ili teško oštetili tri ključna postrojenja za obogaćivanje uranija, Međunarodna agencija za atomsku energiju još uvijek nije uspjela utvrditi gdje se nalazi oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto. Pretpostavlja se da je dio skriven u podzemnim tunelima kod Isfahana, ali to nije potvrđeno zbog obustave inspekcija.

Zalihe 

Prema procjenama agencije, ukupne zalihe visoko obogaćenog uranija bile bi dovoljne za izradu do deset nuklearnih bombi ako bi se dodatno obogatile.

Glasnogovornica Bijele kuće Olivija Vejls izjavila je da su američke operacije značajno oslabile iranske nuklearne kapacitete i vojnu industriju, naglasivši da je predsjednik Donald Tramp jasno poručio da Iran nikada ne smije imati nuklearno oružje.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens također je početkom marta istakao da Iranu ne smije biti dopušteno da razvije nuklearno oružje.

Analitičari smatraju da se procjene nisu promijenile dijelom zato što posljednja vojna kampanja nije bila prvenstveno usmjerena na nuklearne ciljeve. Bivši obavještajni analitičar Erik Bruer naveo je da Iran, prema dostupnim podacima, i dalje posjeduje nuklearni materijal, vjerovatno duboko pod zemljom gdje ga je teško uništiti.

U posljednjim sedmicama razmatrane su i rizične operacije, uključujući moguće kopnene akcije za preuzimanje zaliha uranija iz podzemnih skladišta.

Iran negira

Iran i dalje negira da razvija nuklearno oružje. Američke obavještajne službe i Međunarodna agencija za atomsku energiju smatraju da je program razvoja bojeve glave obustavljen još 2003. godine, iako neki stručnjaci i Izrael tvrde da su određeni dijelovi programa ostali skriveni.

Procjena stvarnih kapaciteta Irana i dalje je vrlo složena. Američki državni sekretar Marko Rubio smatra da su napadi na iransku protivzračnu odbranu dodatno smanjili potencijalnu nuklearnu prijetnju.

Dodatni faktor su i izraelske likvidacije vodećih iranskih nuklearnih naučnika. Bivši inspektor UN-a Dejvid Olbrajt ocijenio je da su takve akcije unijele dodatnu neizvjesnost u sposobnost Irana da razvije funkcionalno nuklearno oružje.

– Znanje se ne može bombardovati, ali se praktične vještine mogu uništiti – poručio je Olbrajt.