Akrap: Lažne dojave o bombama nisu dječji hir nego ozbiljna prijetnja

Lažne dojave o bombama koje su tokom proteklog mjeseca učestalo stizale na adrese škola i javnih ustanova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj ne predstavljaju samo dječju nestašnost, već ozbiljan sigurnosni i politički izazov, ocijenio je u razgovoru za Fenu Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta odbrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“.

Tokom aprila na e-mail adrese brojnih škola u Bosni i Hercegovini stizale su dojave o postavljenim eksplozivnim napravama.

Policija je nakon toga provela niz kontradiverzionih pregleda, a utvrđeno je da su sve dojave bile lažne.

Zbog tih prijava i naknadnih provjera, nastava u pojedinim školama bila je obustavljena i po nekoliko dana.

Iako su se sve dojave pokazale lažnima, Akrap smatra da posljedice ovakvih događaja po društvo mogu biti značajne i dugoročne, te da ih treba shvatiti vrlo ozbiljno.

„Sistem ih ozbiljno shvata, barem prema onome što ja vidim. Međutim, važno je razumjeti širu pozadinu. Tu se ne radi samo o djeci i dječjoj igri, nego i o osobama koje imaju interes da destabilizuju i naruše društvo“, izjavio je Akrap, koji je učestvovao na Mostarskom sigurnosnom forumu.

On smatra da prijetnje ne dolaze samo od pojedinaca koji traže pažnju, što psiholozi često povezuju s adolescentima, već da postoji i širi sigurnosni kontekst.

Prema njegovim riječima, u posljednjim godinama zabilježeni su i slučajevi u kojima su pojedine države bile povezane s aktivnostima koje su imale za cilj širenje panike.

„Postoje i države koje su zainteresovane za unošenje straha, kojima je cilj rast nepovjerenja građana u sposobnost države i izazivanje ekonomskih i društvenih tenzija“, naglasio je.

Akrap dodaje da se savremene sigurnosne prijetnje često koriste najosjetljivijim dijelovima društva, poput obrazovnog sistema, kako bi se postigli širi destruktivni efekti.

„Zbog toga je adekvatan odgovor institucija, uz strogu kaznenu politiku i međunarodnu saradnju, ključan za očuvanje stabilnosti i sprečavanje širenja panike“, zaključio je Akrap.

U Bosni i Hercegovini lažne dojave tretiraju se kao krivično djelo za koje su propisane novčane i višegodišnje zatvorske kazne.

Nakon posljednjeg talasa lažnih dojava u BiH, nije bilo uhapšenih osoba, dok je u Hrvatskoj potvrđeno hapšenje nekoliko lica zbog direktne povezanosti s ovim prijetnjama.