Njemački medij: Šmit odlazi teška srca, ali ne zato što je “sav posao već završen”

Najava odlaska Kristijana Šmita s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini otvorila je novo pitanje: ko će odlučiti o njegovom nasljedniku i u kojoj mjeri će nova američka administracija uspjeti nametnuti svoj politički kurs prema BiH.

Prema tekstu njemačkog lista Süddeutsche Zeitung, Šmitov odlazak dolazi u trenutku pojačanih američkih pritisaka i sve izraženijih ekonomskih interesa Vašingtona u BiH, posebno u vezi s energetskim projektima. List navodi da se u diplomatskim krugovima u Sarajevu čuje kako je američka administracija posljednjih sedmica vršila snažan pritisak na Šmita.

Evropski faktor

Ključna rečenica u analizi Süddeutsche Zeitunga odnosi se upravo na ulogu evropskih država u narednoj fazi. List piše da će pitanje koliko će Trampova administracija uspjeti provesti svoje interese sada u velikoj mjeri zavisiti od evropskih članica Vijeća za provedbu mira, koje zajedno odlučuju o budućem imenovanju visokog predstavnika.

Drugim riječima, iako Vašington ima snažan utjecaj, odluka o Šmitovom nasljedniku neće zavisiti samo od SAD-a. Evropske članice PIC-a sada postaju jedan od glavnih faktora u tome hoće li budući visoki predstavnik nastaviti dosadašnju liniju OHR-a ili će biti izabrana osoba prihvatljivija novoj američkoj administraciji.

Gasovod i državna imovina

Süddeutsche Zeitung u tom kontekstu posebno spominje projekat gasovoda “Južna interkonekcija”, koji bi trebao dovoditi američki ukapljeni prirodni gas s terminala na hrvatskoj obali u BiH. Američka ambasada u Sarajevu taj projekat predstavlja kao važan korak ka smanjenju zavisnosti BiH od ruskog gasa.

Međutim, prema tekstu, problem je što bi realizacija projekta mogla biti povezana s neriješenim pitanjem državne imovine. U nacrtu Šmitovog izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, koji cirkuliše u bh. medijima, upozorava se da bi zbog neriješenog vlasništva nad zemljištem i drugom državnom imovinom gradnja gasovoda prema sadašnjem pravnom stanju mogla biti protivna Ustavu BiH.

Strah od poslušnijeg nasljednika

List navodi da posmatrači pretpostavljaju kako bi američka administracija mogla strahovati od Šmitovog otpora takvom projektu i zato insistirati na imenovanju “poslušnijeg nasljednika”.

Upravo zbog toga evropske članice PIC-a sada dobijaju posebnu težinu. Njihova pozicija mogla bi odlučiti da li će OHR ostati instrument šire međunarodne kontrole provedbe Dejtonskog sporazuma ili će se otvoriti prostor za jači američki utjecaj u skladu s novim interesima Vašingtona.

Šmit odlazi “teška srca”

Šmit je za Süddeutsche Zeitung izjavio da je odluku o odlasku donio “teška srca”, ali ne zato što je “sav posao već završen”. Posebno je istakao da se nada kako će mjere koje je, zajedno s OSCE-om i drugim organizacijama, pokrenuo radi suzbijanja izbornih prevara biti djelotvorne na izborima u oktobru.

Najavio je i da će se, nakon povlačenja s funkcije, “u okviru svojih mogućnosti” nastaviti suprotstavljati separatističkim tendencijama u regiji.

Šmitov odlazak tako ne predstavlja samo kraj jednog mandata, nego početak nove diplomatske borbe za smjer OHR-a, u kojoj će evropske članice PIC-a sada imati posebno važnu ulogu.