BBC o Šmitovom povlačenju: Rezerve prema Južnoj interkonekciji su ga koštale podrške Vašingtona, sljedeći potez ključan za BiH

Najmoćnija ličnost u Bosni i Hercegovini potvrdila je da se povlači, piše BBC u uvodu teksta o ostavci visokog predstavnika Kristijana Šmita, koja je izazvala veliku pažnju kako javnosti u BiH, tako i onoj međunarodnoj.

Šmit je obavljao funkciju međunarodnog visokog predstavnika od 2021. godine, što je drugi najduži mandat bilo kojeg visokog predstavnika. Njegovo vrijeme na toj poziciji bilo je ispunjeno sukobima i kontroverzama, navodi autor Guy Delauney u tekstu naslovljenom “Moćni mirovni izaslanik u BiH daje ostavku, a budućnost te funkcije dolazi u pitanje”.

Iz njegovog ureda je saopšteno da je Šmit “lično odlučio da završi svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini”.

Njegovo imenovanje nikada nije dobilo odobrenje Rusije, a sada se čini da je izgubio i podršku SAD-a, što njegovu poziciju čini neodrživom, navodi autor, uz opasku da je sada “veća zagonetka da li sam Ured visokog predstavnika ima budućnost i, ako ne, u koji bi to položaj stavilo BiH”.

Ta uloga datira još od Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan razarajući etnički sukob u zemlji.

Visoki predstavnik kojeg su imenovale Ujedinjene nacije trebao bi osigurati da se sporazum poštuje i ima široka ovlaštenja da drži pod kontrolom uvijek neskladne etno-političke lidere zemlje.

Bonske ovlasti

Tokom svog mandata visokog predstavnika, Pedi Ešdaun je nezaboravno koristio takozvane “Bonske ovlasti” smijenivši 60 zvaničnika bh. Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja saradnje s Haškim tribunalom, podsjeća autor, dodavši da je zbog toga Ešdaun dobio ne baš laskav nadimak “Povjerenik Bosne”.

Naknadni nosioci funkcija bili su mnogo suzdržaniji. Međunarodne pristalice Bosne i Hercegovine fokusirale su se na to da lideri zemlje sami rješavaju svoje poslove.

Neuspjeh tog pristupa odrazio se na Šmitovu aktivističkiju ulogu nakon njegovog imenovanja.

Više puta je koristio Bonske ovlasti kako bi blokirao separatističko zakonodavstvo koje je promovirao Milorad Dodik, koji je ignorisao te blokade. Ova borba dovela je do toga da je Dodik osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije, navodi se u tekstu.

Sljedeći potez je ključan

– Ali čini se da će Dodik biti dugoročni pobjednik. Njegovo skupo angažovanje lobista iz Vašingtona isplatilo se kada su SAD ukinule dugoročne sankcije protiv njega. Cinici su primijetili Dodikovu naknadnu podršku dodjeli velikog projekta plinovoda do sada nepoznatoj američkoj kompaniji povezanoj s porodicom Tramp. Nasuprot tome, Šmitove rezerve prema projektu izgleda da su ga koštale podrške Vašingtona. Sljedeći potez mogao bi biti ključan za budućnost BiH – ističe autor.

Šmit kaže da će ostati na funkciji dok se ne izabere nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. 

Ako SAD zauzme sličan stav, BiH bi mogla izgubiti jedinu figuru koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etnonacionalističkih lidera, zaključak je BBC-jevog teksta.