Ustavni sud BiH potvrdio: Na ocjeni ustavnosti zakon RS o digitalnom identitetu i elektronskom dokumentu

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na upit Raporta, potvrdio je da je zaprimio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu RS, zajedno s prijedlogom za donošenje privremene mjere.

Raport je već pisao o tome da je prema našim saznanjima apelaciju uputio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH koji je u vrijeme podnošenja zahtjevao obavljao funkciju predsjedavajućeg Doma, što je sada potvrdio i Ustavni sud BiH.

Predmet u radu

‘Vezano za Vaš upit obavještavamo Vas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dana 9. juna 2026. godine primio Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 49/26), s prijedlogom privremene mjere. 

Zahtjev je podnesen od predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gospodina Kemala Ademovića. Predmet se nalazi u radu i bit će riješen u skladu sa Ustavom i Pravilima Ustavnog suda BiH’ navodi se u odgovoru Raportu.

Podsjećamo, suština spora jeste pitanje nadležnosti , odnosno pokušaj entiteta RS da se poslovi koji su već regulisani na državnom nivou, kroz institucije Bosne i Hercegovine, ponovo urede na entitetskom nivou.

Ono što ovaj slučaj čini posebno spornim jeste činjenica da je Ustavni sud BiH u martu ove godine već utvrdio da su odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS, koje su se odnosile na digitalne certifikate, elektronsko potpisivanje i personalizaciju identifikacionih dokumenata, neustavne.

Nadležnosti već uređene državnim zakonima

Tada je Sud jasno naveo da su te nadležnosti već uređene na državnom nivou i da ih isključivo provodi Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), a ne entitetski organi poput Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Upravo te odredbe, koje su ranije bile predmet osporavanja i ustavne zabrane, sada su prenesene u novi zakon, čime se očigledno pokušava zaobići ranija odluka Ustavnog suda BiH.

Naime, sporne odredbe iz Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima RS sada su inkorporirane u novi zakon o elektronskoj identifikaciji, uslugama povjerenja u elektronskom poslovanju i elektronskom dokumentu RS, koji je nedavno hitno usvojen.

Iako formalno uređuje oblast elektronskog poslovanja, zakon u suštini uspostavlja cjelovit sistem digitalnog identiteta koji uključuje elektronske novčanike, kvalifikovane elektronske potpise, certifikate, registre, nadzorne organe i mehanizme povezivanja.

Time se poslovi koji su već uređeni državnim zakonima, prije svega Zakonom o IDDEEA-i i Zakonom o elektronskom potpisu BiH faktički prenose na entitetski nivo.

Umjesto državne IDDEEA-e, ključnu ulogu u novom sistemu dobija entitetska Agencija za informaciono-komunikacione tehnologije RS, čime se uspostavlja paralelna institucionalna struktura u istoj oblasti.