Rasprava o radnom vremenu u Evropi: Jedni produžuju, drugi skraćuju radnu sedmicu

Predsjednik nadzornog odbora Mercedes-Benza Martin Brudermüller pozvao je na raspravu o konkurentnijim troškovima rada u Njemačkoj, navodeći da je razumno ponovno razmotriti duže radno vrijeme kako bi se ojačala produktivnost i konkurentnost njemačke industrije. Kako prenosi Jutarnji list, pozivajući se na njemački poslovni list Handelsblatt, Brudermüller je istakao da bi povratak na 40-satnu radnu sedmicu bio logičan korak.

Iako to nije zakonska obaveza, u mnogim kompanijama njemačke automobilske industrije, koje su pokrivene kolektivnim ugovorima, i dalje je uobičajen 35-satni radni tjedan, uključujući i Mercedes-Benz.

Globalni konkurenti

Brudermüller smatra da su troškovi rada u Njemačkoj postali previsoki u odnosu na globalne konkurente. 

– Više nemamo prednost u produktivnosti u odnosu na ključne konkurente. Dakle, postoje dvije opcije: ili smanjiti plaće ili produžiti radno vrijeme za istu plaću – rekao je, dodajući da smanjenje plaća nije realno rješenje.

Govoreći o širem ekonomskom kontekstu, upozorio je da starenje stanovništva dodatno opterećuje sistem te da bi, prema njegovom mišljenju, duži radni vijek bio ekonomski nužan. 

– Rad ljudima daje strukturu, sudjelovanje i smisao – naveo je.

Kontroverze oko radnog vremena u Evropi

Rasprava o radnom vremenu nije ograničena samo na Njemačku. Dok se u dijelu evropskih zemalja sve češće uvode modeli skraćenog radnog vremena i četverodnevne radne sedmice, druge države i kompanije idu u suprotnom smjeru, produžavajući radne sate i tražeći veću fleksibilnost zaposlenih.

U zemljama poput Island i Španija već su provedeni pilot-projekti četverodnevne radne sedmice, uz zadržavanje iste plate, s ciljem poboljšanja produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Slične eksperimente provode i pojedine kompanije u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su rezultati pokazali veću efikasnost i zadovoljstvo zaposlenih.

S druge strane, zemlje poput Njemačka i Francuska sve češće otvaraju rasprave o potrebi produženja radnog vremena ili fleksibilnijeg obračuna radnih sati, posebno u industrijskim sektorima koji se suočavaju s globalnom konkurencijom i nedostatkom radne snage