Zašto je toplotni val toliko smrtonosan: Šta treba znati o vremenskom bauku koji kruži Evropom?

Ozbiljan toplotni val zahvatio je Evropu dok se temperature približavaju rekordnim vrijednostima.

Vlasti su izdale upozorenja na vrućinu u većem dijelu kontinenta, upozoravajući na rizike za zdravlje, saobraćajne mreže i javne usluge kako se živa penje.

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijava, s temperaturama koje rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, navodi se u analizi Al Jazeere.

Veliki dio evropske infrastrukture, stambenih i saobraćajnih mreža dizajniran je za hladniju klimu, što produžena razdoblja ekstremne vrućine čini posebno razornim.

Najnoviji toplotni val druga je velika epizoda ekstremne vrućine koja je pogodila Evropu u samo dva mjeseca, što izaziva novu zabrinutost zbog utjecaja klimatske krize.

“Ljudi bi trebali biti vrlo zabrinuti.

Toplotni stres trenutno je najsmrtonosnija ekološka opasnost na svijetu, sa gotovo pola miliona ljudi koji svake godine umiru od bolesti povezanih s vrućinom, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji”, rekla je za Al Jazeeru Laurie Parsons, predavačica humane geografije na Royal Holloway univerzitetu u Londonu.

Koje su dosadašnje posljedice?

Francuska se pojavila kao epicentar, zabilježivši svoj najtopliji dan u historiji, prema privremenim podacima meteorološke agencije Meteo-France.

Prosječna temperatura dostigla je 29,8 stepeni Celzijusa, premašivši rekord postavljen 2019. godine, dok je jedan grad premašio 44 stepena.

Četrdeset ljudi se utopilo od četvrtka, a francuski premijer Sebastien Lecornu povezao je smrti s visokim temperaturama dok ljudi traže spas od vrućine.

Tri starije osobe također su umrle od uzroka povezanih s vrućinom u blizini Bordeauxa, dok je dvoje djece, u dobi od dvije i četiri godine, pronađeno mrtvo u automobilu na jugu Francuske.

Ukupno, Francuska je zabilježila oko 1.000 više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo od 24. juna, nakon što je izuzetan toplotni talas zahvatio veći dio zemlje, prema preliminarnim podacima koje je u nedjelju objavila nacionalna agencija za javno zdravstvo, javlja AA.

Javno zdravstvo Francuske saopćilo je da podaci, koji su još uvijek privremeni, pokazuju značajan porast smrtnosti tokom toplotnog talasa, pri čemu osobe starije od 65 godina čine većinu smrtnih slučajeva.

Agencija je izvijestila o povećanju broja smrtnih slučajeva kod kuće za 40 posto.

Francuska ministrica zdravstva Stephanie Rist upozorila je ranije u nedjelju da zdravstveni efekti toplotnog talasa nisu završeni uprkos nižim temperaturama u mnogim regijama, rekavši da zemlja bilježi “veći broj smrtnih slučajeva od normalnog”, objavio je francuski emiter BFMTV.

Vanredne mjere

Italija se jučer suočila s vrhuncem intenzivnog toplotnog talasa, s temperaturama koje su se približavale 40 stepeni Celzijusa u nekoliko regija, što je dovelo do vanrednih mjera, poremećaja u saobraćaju i rastućih zdravstvenih problema širom zemlje.

Osamdesetdvogodišnji turista iz Rima umro je na plaži u Marina di Grosseto ubrzo nakon što je izašao iz vode, a visoke temperature su, kako se vjeruje, doprinijele tome, objavila je Ansa News.

Očekivalo se da će afrički anticiklon, poznat kao Caronte, donijeti najtoplije uslove trenutnog toplotnog talasa, s prognozama temperatura do 40 stepeni u Toskani i dijelovima doline Pad, prema meteorološkoj službi iLMeteo.it.

I sjeverna Italija nastavila je bilježiti rekordne temperature.

Bolzano je zabilježio najtopliju junsku noć, s temperaturama koje su ostale iznad 25,4 stepena, dok su se u unutrašnjosti Sardinije temperature popele na 41 stepen.

U Genovi je panoramski lift u Staroj gradskoj luci zaustavljen zbog nedostatka klima uređaja, dok je italijanska pjevačica Loredana Berte otkazala planirani koncert u Bergamu zbog vremenskih uslova.

Bolnice i radna mjesta također su prijavili poteškoće.

Sindikati se oglasili

Pacijenti u bolnici Baggiovara u Modeni rekli su da su temperature na odjelu hitne interne medicine dostigle 29 stepeni, dok su sindikati osudili “nepodnošljive temperature” unutar muzeja u Firenci.

Udruženje potrošača Assoutenti procijenilo je da bi se domaćinstva mogla suočiti s mjesečnim troškovima do 600 eura zbog povećane potrošnje električne energije za klimatizaciju, veće potrošnje vode i dodatnih troškova za rashladne proizvode.

Njemačka meteorološka služba (DWD) potvrdila je da je u gradu Kubschutz u saveznoj državi Saksonija zabilježena najtoplija noć otkako se vode mjerenja, dok se istovremeno u zemlji bilježe ekstremne dnevne temperature koje prelaze 40 stepeni Celzijusa.

Toplotni val izazvao je i šumske požare u više regija te poremetio željeznički i tramvajski saobraćaj.

Prema saopćenju Njemačke meteorološke službe, temperatura tokom noći u Kubschutzu, blizu Bautzena, nije pala ispod 29,4 stepena Celzijusa.

U saopćenju se navodi da je ovo najviša noćna temperatura ikada zabilježena u Njemačkoj od kada se vode evidencije.

Prethodni rekord bio je 27,2 stepena Celzijusa, zabilježen na planini Weinbiet u saveznoj državi Rheinland-Pfalz.

Izbili požari

U saopćenju se navodi i da su temperature na nekim mjernim stanicama u Njemačkoj od osam sati ujutro u nedjelju premašile 30 stepeni Celzijusa, te se upozorava da se očekuje da će temperature premašiti 40 stepeni Celzijusa, posebno u istočnim regijama zemlje, a u mnogim područjima očekuje se ekstremna vrućina.

Izvještaji njemačkih medija ukazuju da je jučer u Mockern-Drewitzu, Saksonija-Anhalt, zabilježena temperatura od 41,5 stepeni Celzijusa, čime je postavljen novi nacionalni temperaturni rekord.

U izvještaju se također navodi da je u Saarbrucken-Burbachu, Saarland, zabilježeno 41,3 stepena Celzijusa.

Njemačka meteorološka služba objavila je da će podaci o temperaturnim zapisima biti ponovo provjereni na mjernim stanicama i da će nakon vikenda biti objavljeno ako se rekord potvrdi.

Prema njemačkoj novinskoj agenciji (DPA), šumski požari izbili su u šumskom području Gohrischheide između Saksonije i Brandenburga, te u Traisenu, Rheinland-Pfalz.

U međuvremenu, u Leipzigu je tramvajski saobraćaj obustavljen do sutra ujutro zbog oštećenja pruge uzrokovanog vrućinom.

Stanje u regiji

Veći dio Balkana i jugoistočne Evrope pogođen je toplotnim valom koji je temperature zraka u većem dijelu regije u nedjelju podigao znatno iznad 30. podioka, uzrokujući izdavanje narandžastih i crvenih meteoalarma.

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za cijelu Bosnu i Hercegovinu, koje je na snazi do 30. juna. Najkritičniji period dana je između 11 i 17 sati.

Temperature zraka izmjerene u glavnim gradovima regije iznosile su između 31 i 37 stepeni.

U Sarajevu su izmjerena 32 stepena Celzijusa. A vrlo vruće vrijeme bilo je i u ostatku Bosne i Hercegovine.

Vruće je i u Zagrebu, gdje je temperatura jučer u 15 sati iznosila 35 stepeni, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda. U Slavonskom Brodu i Osijeku mjereno je 36, a u Splitu 37 stepeni Celzijusa.

Prema podacima Agencije za okoliš Slovenije, u glavnom gradu Ljubljani temperatura zraka u nedjelju u 15 sati iznosila je 35 stepeni Celzijusa.

Ista vrijednost temperature zabilježena je u Celju i u Portorožu, na jadranskoj obali.

U Beogradu je u nedjelju u popodnevnim satima izmjereno 36 stepeni Celzijusa, a na sjeveru zemlje i do 38 stepeni, prema republičkom hidrometeorološkom zavodu.

Temperatura u Podgorici, kako je objavio Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, u nedjelju je iznosila 37 stepeni, u ostatku Crne Gore temperature su bile između 29 i 37 stepeni.

Snalaze li se javne službe?

Vlasti su zabrinute zbog opterećenja infrastrukture i javnih službi.

U Ujedinjenom Kraljevstvu predviđa se da će temperature premašiti 38 stepeni, što je potaknulo Meteorološki ured da izda rijetko crveno upozorenje na ekstremne vrućine.

Stotine škola su zatvorene ili prešle na skraćeni raspored, dok je ljudima savjetovano da izbjegavaju nepotrebna putovanja vozom zbog zabrinutosti zbog poremećaja u saobraćaju i pritiska na snabdijevanje energijom i vodom.

Španija također bilježi rekordne temperature. Meteorološka služba AEMET izvijestila je o najvišim temperaturama iznad 45 stepeni na jugu zemlje.

Gotovo cijela zemlja je pod nekim oblikom upozorenja na vrućinu.

Naučnici su upozorili da je Evropa posebno ranjiva jer veliki dio njenih stambenih objekata i infrastrukture nije dizajniran za duža razdoblja ekstremnih vrućina.

Samo oko 20 posto evropskih domova ima klima uređaj.

U mnogim sjevernim zemljama zgrade su bile projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je raspršuju.

Što uzrokuje toplotni val?

Meteorolozi su rekli da ekstremne temperature potiče toplotna kupola, ogromno područje visokog pritiska koje se smjestilo nad zapadnom Evropom.

Fenomen održava ono što je poznato kao omega blok, vremenski obrazac nazvan po grčkom slovu zbog sličnog oblika koji stvara u atmosferi.

U normalnim uvjetima, mlazni tok nosi vremenske sisteme od zapada prema istoku.

Međutim, tokom omega bloka taj se tok iskrivljava, zarobljavajući greben visokog pritiska između dva sistema niskog pritiska.

Rezultat je da vrući, stajaći zrak ostaje zarobljen nad istim područjem danima ili čak sedmicama.

Britanski meteorološki ured objavio je da se Britanija trenutno nalazi na granici između sistema visokog pritiska i hladnijeg zraka na sjeverozapadu.

To stvara oštre kontraste između toplijih uvjeta na jugu i istoku i hladnijeg, vlažnijeg vremena dalje na sjeveru.

Zašto su stručnjaci zabrinuti?

Naučnici su rekli da je ekstremna vrućina već jedna od najsmrtonosnijih ekoloških opasnosti u svijetu.

Parsons kaže da se utjecaji ne osjećaju jednako.

“Osobe starije od 65 godina čine oko 90 posto smrtnih slučajeva od toplinskog stresa, dok je izloženost toplini općenito usko strukturirana socioekonomskim nejednakostima.

Zajednice s nižim prihodima mnogo su više izložene toplotnom stresu zbog kombinacije slabije izoliranih stambenih objekata i više fizičkih aktivnosti na otvorenom.

Toplotni stres stoga je glavni primjer klimatske nesigurnosti u globaliziranom, ekološki osjetljivom svijetu“, kaže ona.

Jesu li klimatske promjene odgovorne?

Naučnici su rekli da klimatske promjene čine toplotne valove znatno izviesnijim i ozbiljnijim.

Prosječne globalne temperature sada su oko 1,25 stepeni iznad predindustrijskih nivoa, dok su 2024. dostigle 1,55 stepeni iznad tih nivoa, prema Parsons.

To je dramatično promijenilo vjerovatnost ekstremnih toplotnih događaja.

“Toplotni valovi kakve sada vidimo oko 30 puta su vjerovatniji nego u eri prije klimatskih promjena.

Vanredni toplotni val poput sadašnjeg prije bi se događali jednom u 300 godina, ali sada se događaju češće nego jednom u deceniji“, ističe ona.

WHO se oglasio

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na rastuće zdravstvene rizike koje predstavlja porast temperature.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da “toplotni val u Evropi ugrožava zdravlje ljudi“.

“Podaci su jasni: temperature širom Evrope rastu otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, povećavajući vjerovatnost i ozbiljnost ekstremnih vrućina u budućnosti.

Ne možemo priuštiti daljnje odgađanje.

Čelnici moraju dati prioritet ulaganjima u zdravstvene sisteme otporne na klimu, a istovremeno ubrzati djelovanje u području klime i ublažiti pokretače klimatske krize“, navodi on.