Kallas upozorila: BiH zaustavila reformski zamah iz 2024.

Bosna i Hercegovina je u periodu do 2024. godine uradila dobar posao na evropskom putu, ali je u posljednje dvije godine vidljiv zabrinjavajući zastoj reformi, poručila je visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kallas u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (Fenu).

Govoreći o činjenici da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom, ali da reforme i dalje sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je istaknula da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju isporučiti reforme koje su potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njenom članstvu u EU.

– BiH je zaista uradila dobar posao u periodu koji je vodio do 2024. godine, isporučujući reforme. U posljednje dvije godine vidimo zastoj reformi, zbog čega smo veoma zabrinuti i zato sam ovdje već treći put. I drugi evropski predstavnici pitaju se šta još možemo učiniti da vam pomognemo da isporučite te reforme – kazala je Kallas.

Naglasila je da reforme nisu važne samo zbog formalnog procesa pristupanja Evropskoj uniji, već prije svega zbog građana BiH.

– To su reforme koje su potrebne vašim ljudima, prosperitetu vaše zemlje, dobrobiti svih ovdje, a potrebne su i za pristupanje Evropskoj uniji – istaknula je.

Igubljena sredstva iz Plana rasta

Kallas je upozorila i da BiH zbog političkih zastoja već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za zapadni Balkan.

– Evropska unija je tu za vas, ali i vaši političari, vaša vlada, također moraju isporučiti rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan koji je namijenjen ljudima u Bosni i Hercegovini. Već je izgubljeno 108 miliona eura, a sada postoji rizik da izgubite 373 miliona eura – kazala je Kallas.

Naglasila je da taj novac može biti uložen u poboljšanje infrastrukture i kvalitetniji život građana.

Govoreći o tome kakav konkretan signal Evropska unija može dati građanima zemalja kandidatkinja kako bi pokazala da je evropska perspektiva stvarna, Kallas je kazala da je proces uvijek dvosmjeran.

– S jedne strane, tu su reforme koje tražimo od zemalja kandidatkinja. Imate i izbore koji dolaze i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje učestvuju na izborima – da li isporučuju te reforme. S druge strane, tu je i naša strana i mi pokušavamo pomoći vašoj zemlji koliko god možemo – rekla je Kallas za Fenu.

Kao primjere konkretnih koristi za građane navela je projekte poput “roam like at home” (RLAH), odnosno mogućnosti da građani telefoniraju u Evropi po uvjetima sličnima kao kod kuće, kao i procese koji se odnose na platni promet.

Geopolitički proces: “Jači smo zajedno”

Na pitanje da li je proširenje prema zapadnom Balkanu danas više pitanje kredibiliteta Evropske unije ili evropske sigurnosti, Kallas je kazala da je proširenje uvijek geopolitički proces.

– Ako pogledamo geopolitičke procese širom svijeta, jasno je da smo jači kada smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada bile na ratnoj nozi unutar Evropske unije danas rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed – pojasnila je Kallas.

Dodala je da Evropska unija ne može iznevjeriti partnere, uključujući zemlje zapadnog Balkana, te izrazila nadu da će proces proširenja napredovati brže.

– Nadamo se da ćemo se moći kretati prilično brzo u procesu proširenja, pod uvjetom da domaći zadatak bude urađen s obje strane, i u zemljama zapadnog Balkana i u Evropskoj uniji – istaknula je.

Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postepeno uključivanje zemalja kandidatkinja u određene politike EU, institucije i jedinstveno tržište prije punopravnog članstva, Kallas je kazala da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.

– Želimo vidjeti buduće članice kako zaista rade s nama, jer smo zajedno mnogo jači. Ali tačno je i da svi žele pristup unutrašnjem tržištu. Istovremeno želimo vidjeti da te zemlje isporučuju ono što nazivamo osnovama – fundamentalne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i principe vladavine prava koji zapravo donose prosperitet tim zemljama – izjavila je Kallas.

Nužni efikasniji procesi odlučivanja

Naglasila je da pristup unutrašnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku.

Na pitanje da li je Evropska unija spremna za novo proširenje institucionalno, finansijski i politički, posebno u slučaju da Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je istaknula da proširenje ne treba posmatrati kao igru u kojoj su ili svi unutra ili svi vani.

– Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su veoma male zemlje i apsorpcioni kapacitet Evropske unije to može prihvatiti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika zemlja. Mislim da sve te zemlje moramo posmatrati pojedinačno i vidjeti kako možemo napredovati – kazala je.

Dodala je, međutim, da je jasno da Evropska unija s većim brojem članica mora imati efikasnije procese odlučivanja.

Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima te utjecaju Rusije i Kine, Kallas je poručila da Evropska unija ne može priuštiti da zapadni Balkan još dugo ostane izvan Unije.

– Geopolitička situacija je takva da, ako pogledate kartu, Evropa je zapravo veoma mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo veoma mali. Da bismo se suprotstavili svim tim protivnicima izvana, moramo raditi zajedno – kazala je Kallas.

Zaključila je da je i u interesu Evropske unije da zemlje zapadnog Balkana postanu njene članice.

– Jasno je da je i u našem interesu da se zapadni Balkan, odnosno zemlje zapadnog Balkana, pridruže Evropskoj uniji – poručila je Kallas u intervjuu za Fenu.