Poljoprivrednik iz bh. komšiluka u ovu biljku uložio 400 KM, očekuje 10.000 KM zarade

Komorač ne zahtijeva navodnjavanje, a potrebe za đubrenjem i zaštitom znatno su manje nego kod većine ratarskih kultura

Mala ulaganja i otpornost na sušu čine gorki komorač sve privlačnijom kulturom za poljoprivrednike, a primjer iz Slavonije pokazuje da bi ova biljka mogla donijeti značajnu zaradu i otvoriti nove mogućnosti za iskorištavanje zapuštenog zemljišta.

Na svom porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu u Čađavici Darijo Sajko obrađuje oko 700 hektara zemljišta. Ove godine čak 150 hektara zasijao je gorkim komoračem, kulturom koja je u Hrvatskoj još uvijek rijetkost, ali za kojom na evropskom tržištu raste potražnja.

Sjeme je prošle godine nabavio u Bugarskoj, gdje je uzgoj gorkog komorača već dobro razvijen, a ovog ljeta očekuje prvu ozbiljniju žetvu. Za razliku od Egipta, gdje se uglavnom uzgaja slatki komorač, u Bugarskoj i Hrvatskoj sije se gorki komorač čije se sjeme koristi za proizvodnju biljnih čajeva, farmaceutskih preparata, eteričnih ulja i začina, prenosi Slobodna Dalmacija.

Ulaganje oko 200 eura po hektaru

Jedna od najvećih prednosti ove kulture su niski troškovi proizvodnje. Na jednom hektaru sije se svega oko 12 kilograma sjemena, a ukupno ulaganje iznosi približno 200 eura po hektaru. Uz to dolaze tek manji troškovi malčiranja i košenja nakon žetve.

NASTAVAK VIJESTI ISPOD OGLASA

Komorač ne zahtijeva navodnjavanje, a potrebe za đubrenjem i zaštitom znatno su manje nego kod većine ratarskih kultura. Ozbiljnijih problema sa štetočinama gotovo da nema, zbog čega su i troškovi proizvodnje znatno niži.

Posebna prednost je to što je riječ o višegodišnjoj biljci. Nakon žetve komorač se ne uklanja iz zemlje, već se usjev malčira, a biljka ponovo izbija iz korijena i nastavlja vegetaciju, čime se dodatno smanjuju troškovi proizvodnje.

Žetva običnim kombajnom

Za uzgoj nisu potrebne ni posebne mašine. Komorač se žanje standardnim kombajnom za pšenicu, pa proizvođači ne moraju ulagati u skupu mehanizaciju.

Sajko očekuje da će prvi puni prinos dostići oko dvije tone sjemena po hektaru. Nakon dorade, sjeme će biti izvezeno njemačkoj kompaniji po ugovorenoj cijeni od oko 2,50 eura po kilogramu.

Uz prinos od približno 2.000 kilograma po hektaru, bruto prihod može dostići oko 5.000 eura po hektaru. Kada se od toga odbiju relativno niski troškovi proizvodnje, jasno je zašto mnogi ovu kulturu smatraju jednom od najperspektivnijih.

Komorač se uzgaja i u Bosni i Hercegovini, ali uglavnom u manjim količinama, i to više kao začinska, ljekovita ili povrtlarska kultura, a ne kao velika ratarska kultura za industrijsku proizvodnju sjemena.