Paklene vrućine mijenjaju tijelo: Evo šta se događa organizmu i možemo li se uopće prilagoditi

Toplotni val koji je zahvatio Evropu mogao bi biti samo uvod u ono što nas očekuje u budućnosti. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da će ekstremne vrućine biti sve češće, intenzivnije i dugotrajnije, zbog čega se postavlja pitanje koliko će se ljudski organizam moći prilagoditi.

Svaki novi toplotni val donosi povećan broj hitnih medicinskih intervencija i smrtnih slučajeva. Ljekari upozoravaju da su djeca, starije osobe i hronični bolesnici najugroženiji kada temperature dostignu ekstremne vrijednosti.

Medicinska meteorologinja Kathrin Graw iz Njemačke nacionalne meteorološke službe (DWD) ističe da opasnost raste što duže traje toplotni val.

„Što duže traje, to je veći teret za organizam iz dana u dan“, upozorava Graw.

Poseban problem predstavljaju tople noći, kada se tijelo ne uspijeva oporaviti.

„Kvalitet sna se pogoršava, pa je naredni dan još teže podnijeti visoke temperature“, dodaje ona.

Šta se događa s tijelom kada je prevruće?

Kada je organizam izložen visokim temperaturama, pokreće niz mehanizama kako bi se rashladio.

Jedna od prvih reakcija je ubrzano disanje (hiperventilacija), koje smanjuje dotok krvi u mozak. Zbog toga kod težih slučajeva može doći do vrtoglavice, zbunjenosti pa čak i promijenjenog stanja svijesti.

Istovremeno se veća količina krvi usmjerava prema koži kako bi se toplota lakše oslobađala znojenjem. Međutim, to smanjuje količinu krvi u ostatku organizma, što može izazvati pad krvnog pritiska i povećati rizik od kardiovaskularnog kolapsa.

Istraživanje DWD-a pokazalo je da se rizik od smrtnosti povećava kako toplotni val traje. Kod osoba koje boluju od srčanih i krvnih bolesti broj smrtnih slučajeva 11. i 12. dana toplotnog vala veći je za čak 18 posto u odnosu na periode bez ekstremnih vrućina.

Može li se tijelo naviknuti na vrućinu?

Stručnjaci ističu da ljudski organizam ipak ima sposobnost prilagođavanja.

Ljudi koji žive u toplijim krajevima razvijaju veću otpornost na visoke temperature, zbog čega je smrtnost povezana s vrućinama u tim područjima nešto manja.

Na ćelijskom nivou tijelo proizvodi takozvane proteine toplotnog šoka, koji pomažu organizmu da bolje podnosi povišene temperature.

Osobe koje su duže izložene vrućini manje hiperventiliraju, imaju bolji protok krvi prema mozgu i povećavaju količinu krvne plazme, što omogućava efikasnije zadržavanje tečnosti i lakše podnošenje znojenja.

Ipak, ljekari upozoravaju da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili gojaznošću teže razvijaju ovu otpornost jer dodatni sloj masnog tkiva otežava hlađenje organizma.

Kako lakše podnijeti ljetne vrućine?

Naučnici navode da se organizam može priviknuti na visoke temperature za otprilike sedam dana.

Dovoljno je provoditi oko 20 minuta dnevno na toplini šest dana zaredom, uz obaveznu hidrataciju i prekid aktivnosti ako se pojave vrtoglavica ili izražen umor.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da ni najbolja prilagodba nije neograničena.

„Dugoročna prilagodba neće biti moguća ako temperature nastave rasti ovako brzo. Klimatske promjene posljednjih godina značajno su ubrzale zagrijavanje“, zaključuje Kathrin Graw.