Bez nacionalnog avioprevoznika i s limitiranom potražnjom: Avionski saobraćaj u BiH kaska za regionom

Međunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini nastavili su bilježiti rast putničkog saobraćaja i tokom 2026. godine. Novi zvanični podaci pokazuju da je najveći rast ostvario Međunarodni aerodrom Tuzla, dok je Sarajevski aerodrom zadržao uvjerljivo vodeću poziciju po broju putnika.

Međunarodni aerodrom Sarajevo u prvih šest mjeseci 2026. godine opslužio je 960.622 putnika, što predstavlja rast od 1,36 posto u odnosu na isti period prošle godine. 

Najveći rast 

Najveći skok zabilježio je Međunarodni aerodrom Tuzla. U periodu od januara do maja 2026. godine kroz ovaj aerodrom prošlo je 228.055 putnika, što je čak 117 posto više nego u istom periodu 2025. godine.

Prema podacima Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, banjalučki aerodrom je u prva tri mjeseca 2026. godine opslužio 88.363 putnika, što predstavlja blagi rast od oko 0,3 posto u odnosu na isti period prošle godine. Mostarski aerodrom također nastavlja pozitivan trend. U prva četiri mjeseca ove godine kroz aerodrom su prošla 3.679 putnika, dok je samo u aprilu evidentirano 5.560 putnika, uz rast ukupnog prometa zahvaljujući novim međunarodnim linijama.

Jasno je da aviosaobraćaj u BiH bilježi rast iz godine u godinu i obara rekorde, međutim, ako brojke uporedimo sa zemljama regiona, odnosno sa susjednom Srbijom i Hrvatskom. Nacionalni avioprevoznik Srbije u prvih šest mjeseci 2026. godine premašio je brojku od dva miliona putnika, dok su hrvatski aerodromi tokom 2025. godine ostvarili više od 14 miliona putnika.

Važne razlike

Stručnjak u destinacijskom marketingu, razvoju turizma i avio-marketingu Jusuf Jamakosmanović za “Avaz” je kazao: 

– Kada se BiH poredi sa Srbijom ili Hrvatskom, treba imati u vidu nekoliko važnih razlika. Srbija ima nacionalnog avioprijevoznika i Beograd kao regionalni transfer hub, dok Hrvatska, pored nacionalnog avioprijevoznika, ima i izuzetno snažnu turističku potražnju i više aerodroma koji tokom sezone ostvaruju veliki promet. Bosna i Hercegovina razvija aviotržište u drugačijim okolnostima, bez nacionalnog avioprijevoznika, sa znatno manjim tržištem i s potražnjom koja je još značajno limitirana i vezana za dijasporu i određena turistička tržišta – kazao je stručnjak Jamakosmanović za “Avaz”.

Dodao je da zbog svega navedenog ne bi rekao da su rezultati loši, već da je trend rasta pozitivan.

– Ono što je važno jeste da se taj rast nastavi, da se postojeće linije dodatno učvrste i da se kroz turizam, i stvara još jača potražnja za novim rutama i većim brojem frekvencija – istakao je.

Loša povezanost

Jamakosmanović ističe da Sarajevo nikada nije imalo bolju povezanost, što je neosporna činjenica. Ipak, podaci Međunarodnog aerodromskog savjeta (ACI) govore o Bosni i Hercegovini kao zemlji s najslabijom aerodromskom povezanosti u Evropi, što znači manje direktnih i indirektnih konekcija putnicima s evropskim destinacijama