EU želi oporezivati online klađenje, jedna članica prijeti blokadom

Brisel se priprema za neuobičajen sukob koji suprotstavlja najmanju članicu Europske unije i legendu britanskog fudbala. U centru spora je plan EU-a za oporezivanje online klađenja, čemu se Malta snažno protivi, a kampanju za uvođenje poreza predvodi Peter Shilton, bivši engleski golman koji je postao aktivista protiv kockanja.

Cilj inicijative je prikupiti dodatna sredstva za naredni budžet Unije, vrijedan dva biliona eura, piše Politico.

Duboke podjele oko budžeta

Prijedlog oporezivanja online klađenja podijelio je 27 država članica. Na jednoj strani su zagovornici industrije klađenja iz južne Europe, a na drugoj zapadnoeuropske zemlje predvođene Francuskom. Rasprave su već počele, iako Europska komisija još nije predstavila službeni prijedlog poreza, koji bi na kraju sve vlade morale jednoglasno odobriti.

To je samo jedno od brojnih spornih pitanja u pregovorima o novom budžetu EU-a. Irska, koja trenutno predsjedava Vijećem EU-a, planira obnoviti pregovore kako bi se dogovor postigao do kraja godine. Zadatak nije jednostavan jer Dublin mora uskladiti suprotstavljene prioritete, od poljoprivrednih subvencija do međunarodne pomoći, u jedinstven budžet prihvatljiv svima.

Nacionalne vlade morat će jednoglasno odobriti nove poreze na nivou EU-a, poznate kao vlastita sredstva. Tim novcem trebali bi se pokriti rastući troškovi odbrane i otplata dugova nastalih nakon pandemije, bez drastičnog povećanja nacionalnih doprinosa budžetu Unije.

Shiltonova lična borba

Peter Shilton, engleski golman poznat po primljenom pogotku Diega Maradone 1986. godine, svoj je život posvetio borbi protiv ovisnosti o kockanju, s kojom se i sam borio decenijama. Iako je zagovornik Brexita, postao je zaštitno lice inicijative Europskog parlamenta za oporezivanje online klađenja.

Argumente Malte i kockarskih lobija odbacuje i naziva ih praznim pričama. Zalaže se za veće poreze jer smatra da će to smanjiti prihode kladionica od oglašavanja, kojim se privlače novi igrači. “U suštini, njima je samo stalo do tuđeg novca. Stvar je vrlo jednostavna”, rekao je Shilton za Politico tokom posjete Bruxellesu u junu.

Zagovornici poreza ističu da bi se njime prikupilo više od 13 milijardi eura tokom narednog budžetskog perioda. Za neke je još važnije rješavanje javnozdravstvenog problema, s obzirom na to da se procjenjuje kako je oko 80 miliona odraslih širom svijeta iskusilo ovisnost o kockanju. “Na kockanje gledamo kao na bolest. To je nešto što je urođeno u vama i što se može aktivirati”, poručio je Shilton.

Strategija Malte

Malta je snažno investirala u industriju igara na sreću, koja uključuje lutrije, klađenje i kockarnice, a taj sektor sada čini oko 12 posto njenog bruto domaćeg proizvoda. Kompanije su se tamo preselile zbog blažeg režima licenciranja, povoljnog poreznog sistema i ugodne klime.

Jedan diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da Malta “ovisi o industriji online kockanja jednako kao Njemačka o automobilima”. Iako kompanije za igre na sreću trebaju lokalne dozvole za rad u većini drugih europskih zemalja, malteška licenca ključna im je za pristup bankarskim uslugama i ulazak na tržište EU-a.

Vlasti u Valletti tvrde da će viši porezi uništiti njihovu industriju, ojačati ilegalne operatere i natjerati kompanije da napuste Uniju. “Malta neće prihvatiti nikakve poreze na nivou EU-a koji bi služili za finansiranje potrošnje Unije”, izjavio je premijer Robert Abela u malteškom parlamentu u junu.

S obzirom na utjecaj industrije, ne iznenađuje što je pronašla saveznike među malteškim političarima u Bruxellesu. Predsjednica Europskog parlamenta, Maltežanka Roberta Metsola, prošle je godine otvorila međunarodnu konferenciju o kockanju u Rimu.

“Više sam nego ponosna što je sve počelo na mom rodnom otoku, Malti”, rekla je Metsola. Time je govorila o SiGMA-i, malteškoj kompaniji za organizaciju događaja usmjerenoj na online kockanje, koju je osnovao njen prijatelj s fakulteta.

Argumenti industrije i njenih kritičara

Kockarski lobiji tvrde da se protive većim porezima jer će oni povećati potražnju na ilegalnom tržištu, koje je izvan dosega pravila EU-a. “Viši porez doveo bi do lošijih koeficijenata za korisnike, a to je važno jer je pristup ilegalnim tržištima u Europi udaljen samo jedan klik”, rekao je Maarten Haijer, generalni sekretar Europskog udruženja za igre na sreću i klađenje (EGBA).

S druge strane, ekonomist Nicola Matteucci, koji je opsežno istraživao sektor, tvrdi da efekat nije tako trenutan. “Postoji tačka u kojoj cijene premašuju određeni nivo i potražnja opada. Međutim, to nije tako brzo kao što industrija sugerira”, kaže Matteucci. On smatra da većinu igrača neće odvratiti nešto viši porezi i lošiji koeficijenti jer nisu potpuno racionalni potrošači.

Udruženja koja se bore protiv kockanja ističu da će viši porezi smanjiti potrošnju sektora na oglašavanje, što će spriječiti da potencijalni igrači uopće budu privučeni klađenjem. “Viši porezi stoga će značiti manje oglašavanja kockanja, što je, prema mišljenju mnogih, od javnog interesa”, rekao je Derek Webb, osnivač zagovaračke grupe Campaign for Fairer Gambling.

Mediteranski blok uz Maltu

Malta se udružila s drugim mediteranskim zemljama – Italijom, Portugalom i Španijom – kako bi osporila predloženi porez. To potvrđuju četiri diplomata upućena u rasprave. Prema procjenama Europske komisije, porez od 3 posto na neto promet sektora online kockanja donosio bi oko 1,9 milijardi eura godišnje.

Očekuje se da će Španija, sa svojim velikim tržištem, biti među najvećim finansijskim gubitnicima ako se porez uvede, s procijenjenim godišnjim troškom od 414 miliona eura. Malti se predviđa račun od 165 miliona eura godišnje, što je nerazmjerno visok iznos za tako malu zemlju.

Portugal također oklijeva. Jedan portugalski zvaničnik navodi kako strahuju da bi viši porezi smanjili prihode državnih kladionica i lutrija. Taj se novac trenutno usmjerava u programe zdravstvene zaštite i podrške mladima preko fondacije Santa Casa da Misericordia de Lisboa.

U međuvremenu, suzdržanost Italije iznenadila je protivnike kockanja, s obzirom na relativno slabu zastupljenost online klađenja. Očekuje se da će Rim plaćati tek 7 posto novog nameta.

Međutim, stranka Braća Italije premijerke Giorgie Meloni i ranije je pokazivala naklonost industriji. Prošle su godine njihovi zastupnici usvojili rezoluciju kojom se potiče ukidanje zabrane oglašavanja kockarskih kompanija u profesionalnim nogometnim klubovima.