Zakonodavci SAD-a traže vraćanje sankcija zvaničnicima RS-a zbog Srebrenice

Dvostranačka grupa utjecajnih američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije zvaničnicima RS-a, upozoravajući da posljednji potezi vlasti u Banjoj Luci predstavljaju ozbiljan udar na stabilnost Bosne i Hercegovine i procese suočavanja s prošlošću.

Povod za reakciju američkih zakonodavaca su saslušanja sadašnjih i bivših zaposlenika te saradnika Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, koji su učestvovali u izradi izvještaja o negiranju genocida.

“Duboko smo zabrinuti zbog izvještaja da su sadašnji i bivši zaposlenici, kao i saradnici Memorijalnog centra Srebrenica, pozvani na ispitivanje”, navodi se u zajedničkom saopćenju koje je objavio američki medij Semafor.

Zahtjev administraciji predsjednika Trumpa potpisali su ugledni republikanski i demokratski članovi američkog Senata i Predstavničkog doma, među kojima su Jeanne Shaheen, Roger Wicker, Chuck Grassley, Dick Durbin, Bill Keating i Mike Turner.

Američki zakonodavci pozvali su Bijelu kuću da primijeni odredbe ovogodišnjeg Zakona o odbrani, koji predviđa sankcije protiv osoba za koje predsjednik SAD-a utvrdi da ugrožavaju sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana.

Bijela kuća i State Department zasad nisu komentirali ovaj zahtjev

Podsjetimo, administracija predsjednika Trumpa je u oktobru prošle godine ukinula sankcije predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, što je izazvalo brojne reakcije u međunarodnim političkim krugovima.

Istovremeno, vlasti RS-a posljednjih mjeseci intenzivirale su lobističke aktivnosti u Washingtonu, ulažući stotine hiljada dolara u pokušaj jačanja odnosa s Trumpovom administracijom. Dodik je ranije izjavio da ih takva politika ohrabruje da nastave djelovati pod sloganom “Republika Srpska na prvom mjestu”.

Bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska pitanja Jim O’Brien ocijenio je da je sadašnji odnos Washingtona prema Bosni i Hercegovini zabrinjavajući.

“Imate situaciju u kojoj entitet, u čije ime je počinjen genocid, ima finansijski i politički interes da bude vrlo blizak ovoj administraciji. Sumnjam da je to razlog zbog kojeg administracija izbjegava podržati izjave koje podsjećaju na ratne zločine, a posebno na genocid u Srebrenici”, rekao je O’Brien.

Pored pitanja sankcija, američki i međunarodni zvaničnici još nisu postigli dogovor o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, nakon što su Sjedinjene Američke Države ranije zatražile odlazak aktuelnog visokog predstavnika i podržale kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija.

Politički analitičari u Washingtonu upozoravaju da bi nastavak političke nestabilnosti u Bosni i Hercegovini mogao imati i ozbiljne ekonomske posljedice, uključujući dovođenje u pitanje velikih infrastrukturnih projekata u kojima američka administracija ima strateške interese.